Zbog klimatskih promjena i globalnog zatopljenja te povećanog zagađenja okoliša u današnje vrijeme, na što utječu ispušni plinovi i industrija, ambrozija je sve rasprostranjenija u urbanim sredinama i kao korov zauzima mjesto korisnim biljkama. To posebno utječe na zdravlje ljudi, jer je sve veći broj onih koje muči alergija na ovaj korov, često sa vrlo neugodnim simptomima. Pelud ambrozije smatra se najjačim prirodnim alergenom našega podneblja, a poseban je problem to što se vrlo lako širi za vjetrovita vremena, kad vjetar njen pelud može prenijeti i nekoliko desetaka kilometara od staništa.
POGLEDAJTE VIDEO: Ovo su sestre Miroslava i Dragana Jaramaz
No, ambrozija se može efikasno i jeftino suzbiti, kažu dvije dame, inače sestre, obje doktorice biotehničkih znanosti i specijalistice zaštite prirode i okoliša, sa poslijediplomskim specijalističkim studijem zaštite prirode i okoliša na Odjelu za biologiju u Osijeku i Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu, gdje su radile upravo na istraživanju učinkovitosti facelije u suzbijanju korova.
Za svoja su znanstvena otkrića oko te teme dobile i Rektorovu nagradu.
- Znanstvenim istraživanjima iz tog razdoblja, koja smo nastavile i nakon toga, došle smo do rješenja i osmislile Projekt ekološkog suzbijanja ambrozije sjetvom biljke facelije, koje smo popularno nazvale "Facelijom protiv ambrozije", pričaju dr. sc. Miroslava Jaramaz i dr. sc. Dragana Jaramaz. Projekt su patentirale i zaštitile kao inovaciju i otad ga promoviraju, prije svega pred ljudima iz lokalne uprave, u gradovima i županijama koje su pokazale interes, uz mogućnost da se dogovori provedba projekta, pri čemu pružaju stručno savjetovanje i podršku.
Faceliju su, kažu, počele istraživati još na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. Tu su i upoznale tu biljku, latinskog naziva Phacelia tanacetifolia Benth, i došle do zaključka o tome da se njenim upornim sijanjem na nekom području suzbija rast ambrozije. Osim toga, facelija ima niz pozitivnih svojstava i višestruko pozitivno djelovanje na okoliš, pa sjetva nije isplativa samo zbog iskorjenjivanja ambrozije, ističu.
- S obzirom na veliki porast broja ljudi s alergijom na ambroziju te činjenicu da dosadašnji načini suzbijanja tog korova, kao što su košnja i čupanje, nisu pokazali učinkovite rezultate, dok korištenje herbicida za suzbijanje ambrozije šteti čovjeku i čitavom ekosustavu i izrazito je skupo, učinak koji facelija ima na ambroziju privukao je najviše pozornosti stručne javnosti, no ona ima i druge prednosti – kaže dr. Miroslava Jaramaz. Ekološki način suzbijanja ambrozije facelijom pokazuje izvrsne rezultate, u očuvanju okoliša od zagađenja i povećanju biološke raznolikosti, posebno populacije pčela, bumbara i ostalih oprašivača, ističe.
Facelija je jednogodišnja biljka i potrebno ju je sijati svake godine. Njenom sjetvom pomalo se smanjuju površine pod ambrozijom na ruderalnim staništima i zapuštenim poljoprivrednim površinama, nasipima uz rijeke i uz željezničke pruge, a posebno na javnim gradskim površinama koje su zapuštene (korovišta). Time se smanjuje koncentracija peludi ambrozije u zraku, a onda i broj ljudi koji imaju problema zbog alergije, pojašnjavaju sugovornice.
- No, širenjem facelije višestruko se doprinosi zaštiti okoliša, jer facelija zbog svog jakog habitusa pomaže sprječavanju erozije tla, štiti tlo od nematoda (crvi), obogaćuje tlo dušikom, a izuzetno je korisna i u poljoprivredi, kao krmna kultura i jedna od najboljih medonosnih vrsta koja daje kvalitetan med ljekovitih svojstava. Također, korisna je kao zaštita od buke, a svojim lijepim izgledom i ljubičastim cvjetovima uz prometnice uljepšava sliku grada. Zbog svoje atraktivnosti, zanimljiva je pčelama, bumbarima i ostalim oprašivačima i izrazito je važna u povećanju bioraznolikosti i oprašivanju, dodaje dr. sc. Dragana Jaramaz.
- Provođenjem projekta sijanja facelije može se očekivati porast zasijanih površina facelijom na područjima zahvaćenih ambrozijom, uz osiguranu isplativost poljoprivrednim proizvođačima i pčelarima, te smanjenje upotrebe pesticida, herbicida i umjetnih gnojiva i suzbijanje ambrozije, a sve uz pozitivan učinak na zdravlje ljudi i cijeli ekosustav –priča dr. sc. Miroslava Jaramaz o rezultatima zajedničkih istraživanja.
Tijekom 2018. i 2019. istraživanja su se provodila na području Zagreba, ali je zbog pandemije Covida to prekinuto. No, njih dvije su nastavile s unaprjeđivanjem i usavršavanjem projekta i već godinama ga predstavljaju na mnogobrojnim međunarodnim konferencijama, stručnim skupovima, tribinama i uvijek izazivaju veliku pažnju.
- Za gradove ili županije koje se odluče ući u projekt, provedba tog projekta može značiti i promociju, budući da bi bili prvi gradovi ili regije koje bi na ekološki način suzbijale ambroziju u Europi i svijetu. S ekološkog značaja to je veoma važno i dobro za promociju, a sam projekt je izrazito jeftin i lak za provedbu. Koristi su mjerljive na više načina, prvenstveno po zdravlje ljudi koji se bore s alergijama. Koristi imaju i poljoprivrednici, jer ona omogućava smanjenje upotrebe herbicida i mineralnih gnojiva u poljoprivrednoj proizvodnji. Spomenuli smo pčelare, no tu je i posredna korist za nas kao stanovnike gradova: Naime, facelija pruža zaštitu od buke, kaže dr. sc. Dragana Jaramaz.
Osim toga, dodaje, facelija je općenito dobra za suzbijanje korova u voćnjacima i povrtnjacima, te uz putove, posebno na manje pristupačnim mjestima, pa je korisno educirati o tome građane, koji se i sami mogu odlučiti na njeno sijanje na manjim površinama, da zaštite svoje livade od korova.
Kad ne rade na širenju priče o koristima sadnje facelije, dvije sestre Jaramaz vole provoditi vrijeme u prirodi i s prijateljima, kažu. Vole putovati, jer "kroz putovanja dolaze do ideja za nove projekte koji bi se mogli primijeniti u Hrvatskoj, kako bismo unaprijedili i našu državu i pokušali zadržati mlade u Hrvatskoj".
- Već dugi niz godina svojim radom i trudom doprinosimo očuvanju prirode i okoliša, zaštiti prirodnih resursa, promicanju održivog razvoja i ekološkog načina života i svakodnevno živimo i promičemo 17 Globalnih ciljeva za održivi razvoj. Jedan od dokaza za to je da smo za projekt "Facelijom protiv ambrozije" 2019. godine bile nominirane za nagradu "Žuti okvir" časopisa National Geographic – kaže dr. sc. Miroslava Jaramaz.
No, pomalo je neobičan način na koji promoviraju svoj projekt: preko Facebook stranice 'borbaprotivambrozije', gdje objavljuju aktivnosti i informacije vezano uz dosad provedena istraživanja i predstavljanja projekta.
Šalimo se kako tako izgledaju više kao influencerice, nego znanstvenice, pogotovo što su obje na fotografijama pomno dotjerane i u interesantnim odjevnim kombinacijama. No, čini se da je to dobro smišljen plan da se znanstveni projekt približi medijima, a onda i svima koje bi mogao zanimati.
- Porijeklom smo iz Osijeka koji je stari austro-ugarski grad. Osječanke su poznale po lijepom i damskom odijevanju, a Osijek je poznat i po svojoj kulturi i bogatoj kulturnoj baštini. Drago nam je ako će nas netko, osim kao znanstvenice, prepoznati i kao influencerice. Medijska podrška je jako važna, čak i kada se promoviraju ekološke teme koje doprinose boljitku svih građana Hrvatske. Zato svoj projekt promoviramo i kroz društvene mreže, budući da društvene platforme dopiru do tisuće i tisuće ljudi u Hrvatskoj, a i šire, kaže dr. sc. Miroslava Jaramaz.
Dodaje kako je ove godine imala priliku predstaviti zajednički projekt i u EU Komisiji, Glavnoj upravi za zdravlje i sigurnost hrane (DG Sante), kao i zastupnicima u Europarlamentu i pokazalo se da postoji interes za provedbu projekta.
Kombinacija Facebooka i predavanja za stručnjake koji se bave okolišem u urbanim sredinama u konačnici bi mogla doprinijeti da projekt dobije vjetar u leđa te da se krene s njegovom provedbom, nadaju se.
Ambroziji odgovara klima Slavonije, Baranje, Srijema i kontinentalne Hrvatske
Dvije znanstvenice kažu kako najviše ambrozije na području Hrvatske ima u području Panonske nizine, naročito Slavoniji, Baranji i Srijemu, kao i sjevernoj i zapadnoj Hrvatskoj, jer joj odgovara klima. U Europi je također rasprostranjena, tako da je ima u Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Austriji, Njemačkoj, a u regiji je najviše ima u Vojvodini i zapadnoj Bosni. Zbog toga bi bilo važno da se projekt sadnje facelije započne na više lokacija, budući da se pelud ambrozije lako širi preko granica.