Zarazni proljev česta je bolest, osobito u siromašnim sredinama s niskim komunalno-higijenskim standardom te predstavlja jedan od vodećih uzroka smrtnosti djece u nerazvijenim zemljama. U zajednicama s višim standardom učestalost i teške posljedice su značajno niže, zbog bolje prevencije i liječenja.
U urbanim sredinama najčešće je riječ o virusnim infekcijama koje se većinom prenose kapljičnim putem, dok su bakterijske infekcije koje se prenose zdravstveno neispravnom hranom i neodgovarajućom higijenom značajno rjeđe. Prema definiciji proljev je pojava učestale defekacije, praćena povećanim volumenom i vlažnosti stolice. Treba imati na umu da postoji značajna varijabilnost učestalosti i gustoće stolice u zdravih ljudi, tako da o proljevu možemo govoriti kao poremećaju uobičajene crijevne funkcije koji zadovoljava prethodno navedene kriterije.
Stolice mogu biti tek nešto rjeđe ili pak potpuno vodenaste, mogu biti s primjesama sluzi ili krvi ili bez njih. Uobičajeno se mijenja njezin miris – od kiselkastog do truležastog, uz povećanje količine plinova. Što su izraženije promjene učestalosti i gustoće stolice, to su veći izgledi da proljev bude popraćen grčevitim bolovima u trbuhu i učestalim nagonom na pražnjenje.
Nerijetko proljev bude popraćen znacima infekcije dišnih putova (osobito u djece), vrućicom, tresavicom i povraćanjem.
Proljev nastaje kao posljedica podražaja sluznice crijeva. U nastojanju da se oslobodi uzročnika (bakterija, virus, toksini) pojačava se sekrecija tekućine i minerala i ubrzava rad/pražnjenje crijeva. Istodobno imune stanice u sluznici pokušavaju neutralizirati uzročnika i nastaje upala. Posljedično, dolazi do oštećenja resica sluznice tankog crijeva – vršak ili katkada veći dio resice propada.
Treba imati na umu da su u tim resicama smješteni enzimi koji probavljaju hranu, stoga je mogućnost probavljanja namirnica koje dijete konzumira ograničena. Osobito je otežano probavljanje (razlaganje) šećera, koji neprobavljeni navlače vodu i otežavaju oporavak resica. Neki uzročnici svojim kemijskim spojevima (toksinima) neposredno utječu na složene mehanizme izlučivanja vode i minerala u sluznici te uzrokuju prekomjerne gubitke.
Posljedično vrlo brzo nastaje manjak tekućine u cijelom organizmu (dehidracija) i poremećaj elektrolita (hiponatremija, acidoza - krv postaje kiselija), što se neposredno odražava na opće stanje i razinu svijesti oboljelog. Nažalost, još se često sprovodi tzv. BRAT dijeta (skraćeno od engl. bread, rice, apple and tea – kruh, riža, jabuka i čaj) iako već više od dva desetljeća postoje jasni podaci ne samo o neučinkovitosti nego i o štetnosti ove dijete.
Naime, kako bi se oštećena sluznica crijeva oporavila, potreban je unos hrane. U pravilu obroci trebaju biti manji nego uobičajeno i nešto učestaliji. Hrana i piće ne bi trebali sadržavati koncentrirane šećere - stoga slatku hranu i napitke ne treba davati.
Može se davati neslatko voće (jabuka, banana), kuhano povrće i meso (juhe, variva) uz dodatak maslinova ulja, žitarice (kruh) i mliječni proizvodi (svježi sir, jogurt, kefir, kiselo mlijeko, putar). Prženu, masnu i začinjenu hranu ne treba davati. Dojenčad koja su isključivo na majčinu mlijeku ili nadomjesnom mliječnom pripravku (formuli) nastavljaju s uobičajenim režimom hranjenja.
Kad zvati hitnu ili svog liječnika?
Hitnu pomoć zovite ako:
- dijete leži nepomično ili je preslabo da bi stajalo
Nazovite liječnika ako:
- dijete izgleda teško bolesno
- ako ima izražene znakove dehidracije - ne mokri više od 8 sati, nema suza dok plače i ima vrlo suha usta
- ima vrućicu iznad 40°C
- ima krv u stolici
- je mlađe od 12 tjedana i ima vrućicu iznad 38°C rektalno
- ima bolove u trbuhu dulje od 2 sata
- povrati više od 3 puta
- je dijete mlađe od mjesec dana i ima više od 3 obilne proljevaste stolice
Otopina soli za rehidraciju
U liječenju proljeva otopine soli za rehidraciju imaju najveću važnost. Osim minerala sadrže malu količinu šećera, koja značajno pospješuje iskorištavanje vode i minerala iz crijeva u organizam. Davanje otopine soli bez dodatka šećera nije niti izdaleka tako učinkovito u prevenciji i liječenju dehidracije. S primjenom otopine, koja skraćuje trajanje proljeva, treba započeti čim se proljev ili povraćanje javi, ne treba čekati znakove dehidracije.
Koliko otopine treba piti?
Kad se javi izrazita suhoća usne šupljine (jezik suh i obložen, slina oskudna i ljepljiva) može se procijeniti da nedostaje oko 5-10 posto tekućine. To znači da bi djetetu od 10 kg trebalo tijekom sljedećih 6 sati nadoknaditi manjak od oko pola litre do lutru uz nadoknadu tekućih gubitaka (stolica, mokrenje, znojenje, povraćanje).
Top pet savjeta:
- Više tekućine nego obično Nemojte prekidati dojenje, vodu (prokuhati pa ohladiti) treba davati s hranom koja sadrži sol te pripremati vodenastu hranu poput kašica i juha.
- Otopine oralne rehidracijske soli ORS treba davati i nakon korekcije dehidracije sve do prestanka proljeva, čime se skraćuje trajanje proljeva. U slučaju povraćanja treba prekinuti davanje tekućine na 10 minuta i zatim nastaviti, ali sporije.
- Nastavite dojiti, podoji su češći Tako se sprečavaju neishranjenost i dehidracija. U djece koja sišu nastaviti dojiti. Podoji trebaju biti češći (podoji se skraćuju samo kod djece koja povraćaju).
- Hrana bogata kalijem je ključna Djetetu starijem od 6 mjeseci valja uz mlijeko dati žitarice, povrće, meso, ribu, hranu koja sadrži kalij (banane, rajčica, sokovi od svježeg voća). Hrana mora biti dobro skuhana, ispasirana, samljevena, svakom obroku valja dodati 5-10 ml biljnog ulja. Djetetu treba dati hrane koliko želi, ponuditi mu je najmanje svaka 3-4 sata.
- Proljev kraće traje uz probiotike Najčešće se koriste bakterijski probiotici iz skupine Laktobacila i kvasnica (Saharomices bulardi). Kod akutnih proljeva ovi mikroorganizmi pospješuju prirodne procese prevladavanja uzročnika proljeva.