Američka organizacija Prevent Allergies navodi kako samo dva do tri posto djece mlađe od tri godine ima alergiju na najčešće alergene iz hrane kao što su kikiriki, jaja i mlijeko. Za roditelje je ponekad zastrašujuća ideja uvođenja nove hrane bebama. Međutim, uvođenje alergene hrane u ranoj životnoj dobi može značajno smanjiti rizik od razvoja određenih alergija na hranu kod 80% dojenčadi.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Bebe bi trebalo upoznati s hranom koja se klasično smatra alergenom oko šestog mjeseca starosti, ali ne prije četiri mjeseca. Ipak, tijekom posljednjih nekoliko godina, preporuke su prilično suprotne - objašnjava dr. Scott H. Sicherer, profesor pedijatrijske alergije i imunologije te autor Cjelovitog vodiča za alergije na hranu kod odraslih i djece.
Najbolje je da se alergeni uvedu rano u djetetovu životu, među normalnom hranom kojom se dojenčad obično hrani. U nekim slučajevima to čak može pomoći u sprječavanju alergija u budućnosti ili otkriti ozbiljne reakcije koje je dobro uočiti što ranije. Dr. Sicherer smatra da bi roditelji trebali prestati alergenu hranu tretirati drugačije od bilo koje druge namirnice. Stručnjaci su za EatThis podijelili savjete kako tom problemu pristupiti odgovorno.
1. Rano uvedite hranu koja vas zabrinjava
U dobi od četiri do šest mjeseci roditelji će kod djece lakše moći ustanoviti i na odgovarajući način ispitati eventualnu reakciju djeteta na dohranu. Zato stručnjaci kažu da je dobro što prije testirati hranu koja vas zabrinjava i smatra se alergenom.
Hrana koja može izazvati alergijsku reakciju ili intoleranciju je ona koja sadrži mlijeko, jaja, pšenicu, soju ili sojino zrno, kikiriki, orašaste plodove, ribu i to uglavnom školjke, a ponekad čak i sjemenke sezama.
- U redu je da se bebe upoznaju s namirnicama koje su svojevrsni alergeni, a možda bi bilo još bolje da to budu među prvim namirnicama s kojima se susreću - kaže dr. Sicherer.
Brojne studije otkrile su da uvođenje alergena dojenčadi tijekom prve godine u dobi od četiri do šest mjeseci sprječava razvoj alergija na hranu tijekom odrastanja. Također je moguće da, ako proces predugo odgađate, postoji veća šansa da dijete postane alergično ili osjetljivije na uobičajenu hranu koja je povezana s alergijama.
- Uvođenje kikirikija, na primjer, općenito se preporučuje oko šestog mjeseca starosti, ali ne prije četiri mjeseca. Za bebe koje pokazuju znakove alergije, zapravo bi se moglo ovu namirnicu dati i ranije, u dobi od četiri do šest mjeseci. Rani pokušaji mogu omogućiti roditeljima da vide bilo kakvu fizičku nelagodu, a alergije se mogu uočiti i zatim brzo riješiti i prije nego što dosegnu ozbiljnu razinu - objašnjava dr. Sicherer.
2. Provjerite je li beba spremna za krutu hranu
Ovo je jedan od savjeta kojih se najlakše pridržavati. Nemojte svom djetetu davati hranu koju još nije spremno konzumirati.
- Iako ste možda zabrinuti kako će vaše dijete reagirati na određene namirnice, moramo uzeti u obzir sposobnost bebe da jede krutu hranu. Neke su bebe spremne za krutu hranu i sposobne su uzimati pasiranu hranu, a druge još nisu. Jedanput kada se dojenčad počne odvikavati od tekućine kao jedinog oblika prehrane, za što u nekim slučajevima može proći i šest mjeseci, tada je službeno vrijeme da se počne uvoditi alergenska hrana - rekao je dr. Sicherer.
Valja imati na umu da postoje ispravni i pogrešni načini za ovo prvo iskustvo. Definitivno nećete bebi dati da pojede cijeli kikiriki jer se može i hoće ugušiti, a dr. Sicherer upozorava kako komadići orašastih plodova i maslac od kikirikija predstavljaju opasnost od mogućeg gušenja.
Ako osjećate da je dijete spremno za uzimanje krute hrane, ponudite mu namirnice u obliku pirea, pasta, umaka i za neke od onih koji brzo uče sitnih komadića koje nije potrebno žvakati.
3. Provjerite znakove alergije
U trenutku kada uvodite alergene u djetetovu prehranu, morali biste biti svjesni kako izgleda alergijska reakcija. Ovo je ključno budući da postoje blage i teške reakcije kada su u pitanju alergije na hranu.
- Najčešći simptomi koji ukazuju na to da bi beba mogla imati alergijsku reakciju na hranu jest pojava kožnog osipa koji se naziva ekcem ili atopijski dermatitis - kaže dr. Sicherer kaže.
Osim se može pojaviti na licu, rukama, nogama, prsima ili leđima, a može ga pratiti osjećaj svrbeža. Iako se vjeruje da bebe koje dožive ekcem u prvih nekoliko mjeseci života mogu biti sklonije alergijama, dr. Sicherer objašnjava da to nije nužno točno kad je riječ o hrani te da ne treba povezivati ta dva stanja. Ističe kako su ostali uobičajeni i suptilniji simptomi alergije često povezani sa crijevima i problemima probave, a većina tih simptoma je vidljiva unutar kratkog vremenskog razdoblja nakon što beba pojede novu namirnicu. To može biti proljev, pojava krvi u stolici, povraćanje, koprivnjača, oteklina, osip ili čak usporavanje rasta bebe. U teškim slučajevima mogu se javiti problemi s disanjem, kašljem ili hroptanjem. Također, dijete može, naglo problijediti ili pomodriti u licu. Prema Main Street Pediatrics, mnoge teške reakcije obično će se javiti oko 10-15 minuta nakon što bebe pojedu hranu, ali za neke blage reakcije može biti potrebno i do nekoliko sati prije pojave simptoma. Ako primijetite bilo koji od navedenih simptoma, savjetujte se sa pedijatrom oko toga što učiniti.
- Ako beba ne pokazuje nikakve znakove alergije, dakle nema ekcema ili drugih tegoba, nema razloga očekivati da će u budućnosti biti problema - objašnjava liječnik.
4. Budite kreativni u posluživanju
- Alergeni su isti kao i svaka druga hrana i još uvijek je morate davati na način siguran za konzumaciju - kaže dr. Sicherer.
U prosjeku, prva hrana obično su žitarice (zgnječene i bez komadića) te pasirana hrana u staklenkama. Najčešće se dodaje samo jedan sastojak, pa su tako česte kombinacije koje sadrže zobene pahuljice, tikvice, grašak ili jabuke. Kada je u pitanju hrana povezana s alergijama, dr. Sicherer preporučuje da se opasne komponente koje izazivaju gušenje prije posluživanje usitne i omekšaju u toploj vodi kako biste napravili umak ili tekuću pastu poput umaka od jabuka.
- Orasi su jako tvrdi, ali ako ste doista nepokolebljivi u tome da ih dodate u prehranu djeteta, birajte oblike sigurne za konzumaciju u obliku paste ili pak brašna koje se može dodati u jelo. Ako pak želite početi nečim jednostavnijim, krenite s mekim sirevima, jogurtom ili jajima. Bebe ne bi trebale jesti sirova jaja, no svakako biste mogli napraviti kajganu i zgnječiti je u male komadiće - savjetuje dr. Sicherer.
Dojenče treba pojesti samo malu količinu alergenske tvari kako bi se smatralo da je bilo izloženo, pa u umake od uobičajenih i već prokušanih namirnice možete umiješati neku od alergenskih namirnica.
5. Ne zaboravite na raznolikost
- Iako je možda zastrašujuće ako ne znate ishod, ipak nije dobra ideja odgoditi uvođenje alergena kod beba, a jedan od načina za stvaranje ovog sigurnog obrasca u kojem imunološki sustav bolje prihvaća hranu je da vaše dijete ima raznoliku prehranu, što također pomaže u sprječavanju alergija na hranu -objašnjava dr. Sicherer.
- Što više stvari beba može jesti, to je bolje - kaže liječnik.
Liječnici i znanstvenici uvjereni su više nego ikad da je rano izlaganje alergenima i hrani općenito, još bolje za djetetova crijeva i imunološki sustav jer će naučiti probaviti više namirnica.
6. Kupite namjenske proizvode
Dok krećete u potragu za pasiranom hranom i drugom čvrstom hranom za dijete kako biste pokušali omogućiti mu raznoliku prehranu, na tržištu postoji niz artikala proizvođača dječje hrane napravljenim posebno s namjerom da alergene uvedu u prehranu dojenčadi što je ranije moguće, kao i da ih zadrže dijelom njihove svakodnevne prehrane u budućnosti.
- Riječ je o gotovim i sigurnim proizvodima za bebe - kaže dr. Sicherer.
Određene tvrtke za dječju hranu nude gotove pripravke za prevenciju određenih vrsta alergija sa točno određenom i izmjerenom količinom alergena što može olakšati situaciju. U suprotnom, roditelj u pripremi obroka mora sam izmjeriti količinu alergene hrane koju dodaje u kašicu za bebu.
7. Polako uvodite namirnice
Dojenčad treba konzumirati majčino mlijeko ili formulu kao glavni izvor hrane i hranjivih tvari. Kravlje mlijeko nije prikladno za dojenče, ali ako je riječ o formuli na bazi kravljeg mlijeka, to je u redu jer je riječ o namjenskom proizvodu za dojenčad. No kada dijete prelazi na krutu hranu, valja imati na umu kako bi alergeni mogli dosjeti na tanjur. To vas ne treba brinuti ako beba nije pokazala znakove alergije, no ako se pojavio bilo koji od simptoma ubrzo nakon konzumiranja nekih namirnica, valja imati na umu listu alergenih namirnica.
Obično se smatra da su na toj listi mlijeko, sir, riba i maslac od orašastih plodova, no i neke druge namirnice koje ih sadrže također mogu izazvati reakciju. Primjerice, tjestenina koja je napravljena od pšenice ili jaja, pohana piletina obično sadrži jaja u smjesi za pohanje, kruh može sadržavati mliječnu komponentu, a neki gusti umaci mogu sadržavati kikiriki. Zato valja detaljno čitati deklaracije i upute na pakiranju svih proizvoda koje nudite djetetu.
Također nemojte smetnuti s uma ni moguću kontaminaciju naizgled sigurnih namirnica.
- Primjerice, pripremate pileću juhu, ali uz nju također radite krem juhu. Žlicu iz krem juhe slučajno ste stavili u pileću juhu koja ne sadrži mlijeko, no nastao je križni kontakt i dijete će doživjeti reakciju jer konzumira juhu u kojoj je bilo mliječnih komponenti - zaključuje Dr. Sicherer.