Šarm i ugođaj svakom balkonu i terasi dat će puno mirišljavih mediteranskih biljaka i stabalaca, koji tako postaju prava zelena oaza. No ako želite ugodu, bez puno truda i brige o biljkama, odaberite i zasadite manje zahtjevne vrste.
- Zaboravljate li stalno zalijevati, najbolje bi bilo da biljke navodnjavate. Jer ako biljke ne zalijete 10-ak dana, posušit će se, a mogu dobiti i neke od nametnika - objašnjava nam inženjerka agronomije Dubravka Mišolongin iz tvrtke Moj balkon.
Dodaje da su biljke živa bića i trebaju svakodnevnu njegu i pažnju, baš kao djeca. Ipak postoje neke koje ne trebaju svakodnevnu brigu. U trendi top pet biljaka spadaju mala patuljasta stabla, a na kontinentu i mediteransko bilje - lavanda, masline i agrumi, koje zimi morate obavezno unositi u zaštićeni prostor.
Lavanda i ostalo začinsko bilje, koje se sadi baš sad, najbolje će dočarati miris Mediterana. Iznimno su pogodni za uzgoj na balkonu. Posadite li neke “intenzivnije”, poput kadulje i majčine dušice, očekujte i snažniji doživljaj. Ovim je biljkama potrebno drenirano (propusno) tlo s kamenčićima, kako bi imitiralo njihovo prirodno stanište, koje na kraju daje dobar rezultat. Ne treba ih stalno zalijevati, ali primjerice treba ih orezivati (lavandu), kako ne bi “podivljala” i postala drvenasta. Bambus, osim što radi prirodnu zavjesu od susjeda, šuštanje njegova lišća, posebno u kombinaciji s vodom, daje izuzetno ugodan osjećaj.
- Često se stavlja na terase s jacuzzijem. Međutim, njegovo lišće stalno opada, pa ga nemojte saditi ako ste lijeni čistiti - kaže Mišolongin.
Uz to, bambus se mora saditi u velike posude jer se brzo širi, što posebno znaju ljudi koju su ga posadili u vrtu. Umjesto njega možete posaditi, u posljednje vrijeme, moderne penjačice, vitičaste, i nježne biljke, poput glicinije, koja se može formirati u stablo, no potrebno ju je prihranjivati (dušik, fosfor i kalij).
- Još jedna vrsta bilja pogodna za balkone su patuljasti (japanski) javori, a posebno su atraktivni oni s crvenim listovima. Vole jako sunce, ali ne i vjetrovita mjesta, pa posebno pripazite na to jer će doći do oštećenja vrhova listova - kaže nam inženjerka agronomije Dubravka Mišolongin.
Maslina i agrumi, nastavlja, također su vrlo atraktivni na većim balkonima i terasama, međutim s njima ima brige zimi - mora ih se unositi u grijane prostorije. Iz tih prostora ih se u proljeće iznosi prvo u zavjetrinu, a obavezno se i prihranjuju. Zalijevaju se ovisno o veličini posude, a nije loše za njih imati veliku posudu, od oko 50 litara - iako to ovisi i o veličini biljke.
Od sukulenata bih izdvojila agavu, aloe veru, echeveriju, pustinjski kaktus, pustinjsku ružu. Uglavnom biljke mesnatog lista, koje trebaju zalijevanje jednom u tjedan dana - kaže Mišolongin.
Tuje se u posljednje vrijeme više ne sade, no zato je tu fotinija s crvenim listovima, koja također spada u biljke koje čine živu ogradu.
- Zahtijevaju puno tla i potrebno ih je orezivati barem dva puta godišnje. Vrlo je otporna i lijepo podnosi uvjete balkona, kako u Dalmaciji tako i u kontinentalnoj Hrvatskoj. Popularna je i lovor višnja - zaključuje Mišolongin, koja balkone za klijente uređuje s kolegicom, krajobraznom arhitekticom Željkom Kolak.
AGRUMI I MIRISNI ZAČINI
Agrumi vrlo efektni, u velikim posudama, na prostranim terasama, ali i u minijaturnim verzijama na prozorskim daskama. Uspijevaju u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj.
Začinsko bilje koje sadite u teglama ili žardinijerama, morate saditi s velikim brojem kamenčića koji tlo čine propusnim.
ZA BILJKE PENJAČICE
Ako imate slobodan zid, želite da ga krasi neka biljka penjačica, a ne želite da vam se pritom ošteti fasada, ubušite željeznu mrežu. Ako vam se velike plastične posude ne uklapaju u eksterijer, možete ih “odjenuti” u jutene vreće. “Džepićaste” posude idealne su da ih objesite na mrežu ili na ogradu, a u njih možete posaditi i viseće biljke. Neka vam za skupinu posuda koje držite zajedno posluži drveni sanduk koji ćete obojiti u boju koja odgovara uređenju balkona.