Ti stvarno nisi normalna – bila je kratka i jasna reakcija mog supruga.
Najavila sam da ću napraviti bakteriološke briseve u našem domu i on se s pravom bojao što bi sve mogli naći.
Jer imamo troje djece od tri, sedam i 13 godina. Prvo i najmlađe dijete slini i liže sve stvari naokolo. Skinuo je prije pola godine pelene i ponekad mu 'pobjegne' pa se popiški gdje stigne – na pod, pokraj WC školjke, u kadu...
POGLEDAJTE VIDEO:
Drugo dijete sve zna što ne smije al baš joj je 'špica' napraviti neki skriveni nered, mlađeg brata bodriti da radi nešto što (bakteriološki) ne treba kao što je lizanje daljinskog upravljača. Sama hoće i zakamuflirati proliveno mlijeko, skrivećki napraviti od Lego kocaka držač za lizalicu pa cuclati tu lizalicu dok joj slina curka po Lego kockicama. I tu je ona najveća od trinaest godina, tinejdžerica i po zanimanju bakteriofob, koja 17 puta na dan vikne: Fuuuuuuj, mama on je (mlađi brat) ispljunuo svoj zalogaj u moj tanjur...Odvratno – on je obrisao nos rukom i primio daljinski... Užas – seka kopa nos i onda mene diraaaaaa.
Imajući sve te slike u glavi jasno je zašto je moj suprug da nisam normalana, a ja sam skupila svu hrabrost svijeta i odlučila otkriti skriveni svijet bakterija u našem domu.
Treba reći i to da naš dom ponekad izgleda kao da smo ispali iz serije 'Malcom u sredini' pa se ne zna tko u našem stanu pije, tko plaća, nered se može bagerom razgrtati i dobro je dok se svi čuju iz nekog kuta stana jer znači da smo svi na broju i da nikog nismo zaboravili u parkiću. A ima i dana (ili sati) kad sve opet stoji na svom mjestu, kad su svi očešljani, mirišljavi baš kao i naš stan koji na momente izgleda kao iz kataloga salona za namještaj. Rekla bih – jedan prosječan dom i prosječna obitelj.
Na sugestiju stručnjaka s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar uzela sam bris s perlatora, odnosno sita na slavini u svojoj kuhinji. Ponosna sam na svoju kuhinju jer je u njoj relativno dobar red, održavamo je, a i slavina je relativno nova bez kamenca. Stručnjaci sa zavoda sugerirali su nam da bi to moglo biti potencijalno skriveno mjesto izvora bakterija. Bili su u pravu.
- Rezultat briseva nije jako dobar. Ukupan broj mikroorganizama je 3000 po mililitru. To znači da se u mililitru nalazi toliko bakterijskih kolonija. To je prevelik broj jer bi trebao biti manji od 100 kolonijskih bakterija. Dobro je što nema patogenih bakterija kao što su salmonela ili Escherichia colli – rastumačila je dr. sc. Ivančica Kovaček, voditeljica Odjela za mikrobiološku analizu hrane i predmeta opće uporabe na zavodu. Rekla je da perlator treba češće čistiti i mijenjati.
- Zamislite da s vodom koja ide kroz ovakav perlator radite praškasti pire krumpir. Za to ne treba zagrijavati vodu i kad u prah stavite vodu koja je prošla ovakvim perlatorom unijeli ste i mikroorganizme u hranu. A bakterijama treba kratko da se razmnože – kada su uvjeti povoljni, svakih 20 minuta iz bakterije nastane nova bakterija, za 40 minuta iz takve dvije bakterije nastanu nove dvije i tako redom – upozorava doktorica Kovaček.
A na mom perlatoru bilo ih je 3000!
Jabuka ipak vjerojatno prljavija od perlatora
Kaže, bilo bi dobro provjeriti kakva je voda koja izlazi iz takve 'pipe'. Na pitanje, znači li to da će jabuka biti prljavija nakon pranja s vodom iz takve slavine, ipak je rekla nešto utješno.
- Mislim da ipak ne. Svi jabuke kupujemo po trgovačkim centrima ili na tržnicama i mnogi ih prenose preko svojih ruku. Vjerujem da bi na kori jabuka bilo i više bakterija nego na vašem perlatoru – rekla je dr. Kovaček, a ja sam malo odahnula.
Perilica posuđa ultimativno najčišće mjesto u domu
Nakon ovog rezultata sam se uznemirila jer prave stvari, kojih sam se iskreno bojala, tek su slijedile.
Perilica za posuđe. To je ultimativno najmoćnije pomagalo u mom domu jer radi dva puta na dan. Vikendom je upalimo i tri puta. Jer malci neprestano iznose jednu-dvije-tri-pet čaša iz kojih piju. Svaki zalogaj, nova je vilica ili žlica. Posuđu nema kraja i ono se kod nas neprestano gomila i gomila...
Bris smo uzeli u perilici s 'propelera' iz kojih bi trebala izlaziti čista voda za ispiranje. Provjerili smo kakav se bakteriološki horor tamo skriva, jer ako je to prljavo, prljavo je apsolutno sve suđe u mojoj kuhinji.
- Perilica posuđa je izvrsna. U njoj nema bakterija – bila je kratka s osmjehom dr. Kovaček. Ajme, skoro sam skočila sa stolice od veselja. Nakon perlatora, ovo je dobrodošlo osvježenje.
- Zapravo, u svijetu mikroba nikad ne možete reći da bakterija apsolutno nema. No u vašoj perilici ih je toliko malo da ih mi našim metodama nismo otkrili. Čestitam, način na koji održavate perilicu je apsolutno savršen – rekla je dr. Kovaček.
Ok, mama u meni je narasla, moje je posuđe nebeski čisto. A perilicu u pravilu jednom na mjesec ili u mjesec i pol dana uvijek održavam tako da u nju ulijem oko litru alkoholnog octa i stavim je na najdulje pranje s najvišom temperaturom. Posuđe prije perilice rijeko ispirem pod mlazom vode, jednostavno veće komade obrišem s 'truleksicom'.
- Mnogi griješe kad ne ispiru veće komade hrane s posuđa i takvo ga stavljaju prati. Deterdžent jednostavno ne može odraditi toliko dobar posao i na kraju se perilica kontaminira i zagadi pa je posuđe iz njih prljavo. To se vrlo često događa – upozorava moja sugovornica.
Hladnjak čuva i bakterije
Sljedeći na redu bio je hladnjak. Trebala sam se dobro suzdržati da hladnjak ne očistim prije uzimanja briseva jer sam imala osjećaj da će brisevi biti takvi da ću nakon nalaza staviti škarnicl na glavu i da se više neću pojavljivati na ulici, na poslu, među živim svijetom zbog srama... Jer hladnjak nisam pošteno očistila, da budem iskrena sebi i svima ostalima, oko pola godine. A u njemu se događalo sve – najmlađi član (sjećate se ima tri godine) nekoliko puta sam je uzimao i prolio mlijeko po hladnjaku.
Na brzinu bi to zakamuflirali, obrisali krpom iz sudopera, ali bez prave dezinfekcije i ozbiljnog čišćenja. Također, svako malo u hladnjak nekako zaluta kobasica ili salama bez omota, jednostavno se stavi na policu. Došeta tu i povrće iz vrta moje mame, unese se i zemlje. Sve se to brzinski sanira i očisti, ali moj hladnjak dugo nije vidio temeljito čišćenje.
- Hladnjak nije loš, ali nije ni naročito dobar. U njemu smo našli 3400 aerobnih mezofilnih bakterija po mililitru, dakle toliko je bilo kolonija na tolikoj površini. Hladnjak treba oprati jer je ukupan broj mikroorganizama bio prevelik. I hranu nikad ne treba stavljati direktno na površinu hladnjaka. To treba biti u posudama. Nasreću, među bakterijama nije bilo 'patogenaca', uzročnika bolesti – bila je kratka stručnjakinja.
Zanimljivo je kako je broj bakterija bio sličan kao na perlatoru.
Nije mit - spužvice su jako, jako prljave...
A uskoro sam otkrila da stvarno nije mit da spužvice za posuđe treba vrlo, vrlo, vrlo često mijenjati jer što nije na njoj – to jednostavno u svijetu mikroba ne postoji. To je dokazala i moja spužvica koju sam koristila dva tjedna prije uzimanja briseva.
- E u njoj smo našli enterobakterije, koje se još nazivaju i fekalnim bakterijama, među kojima spadaju i ozbiljni uzročnici bolesti kao što su salmonele ili Escherichije. Od 3200 bakterijskih kolonija po mililitru, na vašoj spužvici bilo je i 390 enterobakterija. Dobro je što nije bilo opasnih kao što su spomenuta salmonela, Escherichia, shigella. No nije čudo da smo našli enterobakterije jer spužvicom peremo sve – posuđe, sudoper, radne površine – rekla je dr. Kovaček.
Upitala sam širom otvorenih očiju i s velikim strahom. "Našli ste fekalne bakterije?!".
- Da, ali njihov izvor ne treba biti toalet, nego voće i povrće, sve što dolazi iz zemlje jer se u zemlji nalaze ove bakterije. To dakle dolazi s krumpirom, mrkvom, peršinom... - nabraja je moja sugovornica dok sam ja osjetila lagano olakšanje.
Iako u laboratoriju Nastavnog zavoda u Zagrebu nisu do kraja identificirali o kojim vrstama enterobakterija se radilo na mojoj spužvici, utješno je što nije bilo salmonele i Escherichiae koje su uzročnici najozbiljnijih bolesti. Pouka je jasna – spužvicu treba češće mijenjati i vrlo često dobro prati u toploj vodi s puno deterdženta. Jer sve što bakterija trebaju da bi narasle, dobiju na spužvici – vodu i ostatke hrane.
Sapun prljaviji od toaleta
Idući bris bio je od vodice koja ostaje od sapuna na podmetaču. Tu sam očekivala da će biti zanimljiv rezultat jer sam ranije s dr. Kovaček radila istraživanje sapuna u trgovačkim centrima pa smo imali i zastrašujuće rezultate sa zaista jako puno bakterija u jednom centru. Tada sam saznala da bakterije itekako mogu rasti čak i u sapunu. To je pokazala i moja analiza.
- Broj bakterija bio je strahovito velik. Nisam sigurna da mogu taj broj dobro izgovoriti: tri-puta-deset-na-osmu.... (ovako to izgleda brojčano 30,000.000). Toliko je bilo bakterijskih kolonija po mililitru. Među njima su vjerojatno i bakterije nonfermentori koje nisu naročito opasne, ali nije zgodno da ih imate u tako velikom broju. Zar ne – upitala je nježno doktorica, a ja sam ostala nijema.
Da, vjerojatno nije. Da bi dobili dojam u čemu se nakotilo toliko bakterija reći ću i to da sam večer prije oprala podmetač ispod sapuna i da sam uzela bris vodice koja se nakupljala u podlošku od sapuna otprilike 12 sati. Kakve su onda ruke nakon takvog sapuna?
- Dobro, nismo uzimali bris sapuna, nego vodice u kojem je taj sapun. Pretpostavljam da će sapun skinuti te bakterije i da će one otići pod velikim mlazom vode. Dobro je da tu nismo našli enterobakterije. Ali nije dobro da se s ovime oprete ruke na kojima su ranice, ogrebotine ili možda lice – savjetovala je dr. Kovaček.
Igračke u kupaoni mamac za mikroorganizme
Kao majku me uvijek 'žderalo' kakve su plastične igračke za kupanje koje stoje uvijek uz kladu. Svako malo zavirim u plastičnu kutiju s tim igračkama i nerijetko nađem kako se namaču u zaostaloj vodi u toj kutiji. Na njima se nakupi i kamenca. Ali uvijek se nađu u kadi, malac (3 godine), redovito zagrabi vodu iz kante pa se cereka kad ja viknem da ne pije vodu iz kade. A on to opet napravi. I tako u krug. Sumnjala sam - i bila sam u pravu. Na njima je bakteriološki nered, bakterijske civilizacije.
- Bilo bi zanimljivo da ste uzeli i bris iz same kutije u kojoj se nakuplja voda jer na igračkama je bilo 18.000 bakterijskih kolonija, a od toga 9000 enterobakterija zajedno s nonfermentorima. Ništa opasno, ali to je jako velik broj. Igračke treba oprati, istisnuti vodi iz njih i osušiti ih nakon igranja u kadi je ovako veliki broj bakterija je problem. A malom djetetu padne na pamet popiti vodu iz takvih igračaka, zar ne – znalački je pročitala navike moje djece moja sugovornica. Opet, među enterobakterijama nije bilo patogenih uzročnika bolesti.
Doktorica je objasnila da je za trovanje hranom potrebno pojesti najmanje 100.000 bakterijskih kolonija, primjerice salmonele, kako bi razvili simptome trovanja kao što su povraćanje, proljev, temperatura. Na mojim igračkama bilo je 9000, daleko manje od granice trovanja. Ipak...
- Nismo zabilježili niti jedan slučaj trovanja enterobakterijama koje vi imate. Ali zamislite da dijete popije vodu iz takve igračke – ništa neće biti, ako je zdravo. Ali najgore je razdoblje kad ne znate da se kuha bolest, neka viroza. Iskreno, ne znam kako bi dijete reagiralo da na to doda gutljaj vode iz takve igračke – rekla je doktorica.
Ima nešto na što sam ipak ponosna u ovoj priči (uz perilicu posuđa) – WC daska. To je pokazala analiza.
Ona je čišća od perlatora, a ukupan broj bakterija bio je oko 30 kolonija po mililitru. O, da, ona je bolja i od vašeg hladnjaka – kratka je bila dr. Kovaček. Ona je bila toliko dobra da na WC-u mogu rezati salamu, jer moja WC daska zadovoljava bakteriološke kriterije i za profesionalne kuhinje.
WC daskla dovoljno dobra za površinu kuhinje
Ozarila sam se, ali je doktorica bila oštra.
- Ipak nemojte rezati meso na WC-u – rekla je ali i dodala da je ta daska bila vjerojatno bolja do daske za rezanje mesa i povrća u kuhinji. Vjerujem joj.
Nakon mog iskrenog straha što ćemo naći na Lego kockicama koje su vječito u opticaju, kao i slinave ruke mog malca koji koristi ruku kao maramicu pa nastavlja graditi svoje carstvo u kockicama, ugodno sam se iznenadila kad sam doznala da na njima ima samo 120 bakterijskih kolonija. Slično je bilo i s daljinskim, kojeg diraju sve naše ruke u svim izdanjima. Tu je bilo manje od 100 bakterijskih kolonija.
- Jako dobro. Zapravo se radi o suhim površinama i jasno je da se bakterije ne mogu tu lako razmnažati. Zato su rezultati tako dobri – rekla je dr. Kovaček.
A u svoj priči zanimalo me i kakvo je stanje s najvećim rasadnikom bakterija. Barem ga ja tako doživljavam. A to je moj malac od tri godine koji je vječito u nekim virozama, želučanim i dišnim. Baš kao svaki drugi znatiželjni, vrckavi trogodišnjak, njega ima po svuda pa i njegovih ruku. On je mali istraživač i da, zanimat će ga četka za wc školjku i pokušavat će očistiti školjku kao što to rade veliki. On će prisloniti jezik na rukohvat u liftu i veselo se zacerekati (jer je to zabavno), on može sve sam – uzeti bocu od dvije litre mlijeka iz hladnjaka i natočiti ga u najmanju čašu na svijetu. A iza njega nastaje kaos i moja bakteriološka bojazan da svuda raznosi prljavštinu. Zato sam na sugestiju stručnjakinje sa zavoda, uzela briseve njegovih ruku.
- Bris čistih ruku nakon pranja obično pokažu 200 bakterijskih kolonija. Malac je sjajan jer njegov je rezultat 180 – rekla je doktorica, a ja sam se oduševila jer sam bris uzela sat vremena nakon pranja ruku, a tih sat vremena koristio je (između ostalih) ruku kao maramicu.
Savjeti stučnjaka za čišćenje
Marijana Šimunić Rajič, koja s tvrtkom Servis Eko Dom ima 15-godišnje iskustvo čišćenja i strojnog pranja namještaja, kaže kako u održavanju prostora treba biti umjeren i ne treba stvarati iracionalni strah od bakterija.
- Pretjerano čišćenje koristeći kemikalije može štetiti zdravlju, naročito djeci. Red uvijek treba održavati i pospremati. Ali kod čišćenja dobro je koristiti i alernative u kojima možemo koristiti jeftina, prirodna i sigurna sredstva - kaže naša sugovornica. Za održavanje normalne higijene u domu savjetuje korištenje bijelog alkoholnog octa, limuna i eteričnih ulja koja dobro dezinficiraju površine. Marijana Šimunić Rajič dala je nekoliko takvih savjeta za čišćenje.
- Kupaonicu trepa oprati jednom na tjedan, WC školjku svaki dan. Da biste dezinficirali sanitarije i skinuli kamenac, dobro je u prskalicu pomiješati dva prsta alkoholnog octa, 30-ak kapi eteričnog ulja (čajevac je najbolji, dobri su i lavanda, ružmarin te eukaliptus) te malo ekološkog deterdženta za suđe. Ocat će odlično skinuti kamenac. Ista mješavina odlična je i za pranje hladnjaka, a dobar je i ocijeđeni limun koji će i izblijediti potamnjele police. Spužvicu za posuđe treba mijenjati svaki tjedan. Ako nemate novu, prelijete ju prokuhanom vodom i stavite u mikrovalnu. Svaka dva mjeseca u perilicu posuđa ili onu za odjeću treba staviti pola litre octa i uključiti najtopliji program. Nemojte to raditi sa starim perilicama jer bi veliki komadi kamenca mogli začepiti odvod - savjetovala je naša sugovornica.