Znanstvenici su još donedavna smatrali da je tijekom sanjarenja aktivan samo onaj dio mozga koji je povezan s jednostavnom, rutinskom mentalnom aktivnošću. No tijekom “bavljenja” lijepim i opuštajućim mislima u mozgu se aktivira i dio odgovoran za rješavanje složenih problema, pokazala je studija Sveučilišta British Columbia u Kanadi. Što su ispitanici manje bili svjesni da sanjare, to je aktivnost obaju dijelova mozga bila ravopravnija.
- Studija je pokazala da su naši mozgovi veoma aktivni dok sanjarimo, mnogo aktivniji nego u vrijeme fokusiranja na rutinske zadatke - ističe Kalina Christoff, voditeljica istraživačkog tima.
Detaljni rezultati studije nalažu da je sanjarenje važno misaono stanje u kojemu ljudi nesvjesno prebacuju pozornost s trenutačnih zadataka na sortiranje bitnih životnih problema.
- Tijekom sanjarenja ne ostvarujete trenutačni cilj, npr. praćenje sadržaja knjige ili nastave, no mozak se možda bavi važnijim i dubljim stvarima, poput karijernoga napretka ili odnosa s drugim ljudima - kaže znanstvenica Kalina Christoff.

MISLI, SLIKE, ZVUKOVI I OSJEĆAJI
Tijekom dnevnoga sanjarenja mozak neprestalno vrluda od jedne misli k drugoj proizvodeći istodobno mnogobrojne slike, zvukove, misli i osjećaje, ističu znanstvenici. 

SANJARENJE JE PRIRODNO STANJE MOZGA
Tijekom obavljanja dosadnih zadataka misli lako odlutaju. To se događa jer je sanjarenje zapravo prirodno stanje mozga, a ne isprazno gubljenje vremena, kažu američki znanstvenici.

DOK MISLI LUTAJU, MOZAK RADI
Dok sanjari, mozak “prekapa” po važnim stvarina, ali koje nisu bitne u tom trenutku, ističe Malia Mason, voditeljica znanstvenog istraživanja na sveučilištu Harvard u Massachusettsu.

SANJARENJE DRŽI MOZAK BUDNIM
Najvažnije je pitanje zašto mozak uopće sanjari, kažu znanstvenici. Jedna od pretpostavki je da to čini jer ga sanjarenje drži budnim tijekom obavljanja svakodnevnih zadataka, navode.