Povlačenje u sebe i siromašan društveni život izazivaju promjene u ponašanju, kao i u načinu funkcioniranja mozga, pokazala je nova studija psihologa sa sveučilišta u Chicagu. Tijekom promatranja ugodnih fotografija ventralno strijatalno područje mozga, koje reagira na različite “nagrade” (hranu, novac, druženje, osjećaj ljubavi...), aktivnije je u društvenih nego u povučenih ljudi, utvrdili su znanstvenici. No baš kao što usamljenost mijenja mehanizme mozga, situacija može biti i obrnuta. Neaktivnost dijela mozga može u čovjeku pobuditi snažan osjećaj usamljenosti, dokazano je.
Uz ova otkrića stručnjaci su utvrdili kako je usamljenost štetna za zdravlje podjednako kao višegodišnje pušenje i pretilost. Osjećaji odbačenosti i izoliranosti povisuju krvni tlak i razinu stresa te pojačavaju vjerojatnost oboljena od srčanog i moždanog udara te od Alzheimerove bolesti. Osim što šteti tjelesnom zdravlju, usamljenost ubija snagu volje, motiviranost i ustrajnost u životnim planovima i ciljevima pa tako onemogućuje normalan stil života. Uz to, povezana je s nesanicom, depresijom i slabim imunitetom.
- Zdravlje usamljenih, povučenih  ljudi obično je loše. Najčešće se ne bave tjelovježbom, a ako se i bave, skloni su brzom odustajanju. Utjehu nerijetko pronalaze u nezdravoj hrani. Također imaju nisku razinu samokontrole, što ih lako odvodi u različite poroke - navodi profesor John Cacioppo, voditelj istraživanja koje se bavi usamljenošću.    

NEDOSTATAK DRUŽENJA UŽIVO VODI OTUĐENJU
Razlika između usamljenih i popularnih ljudi jednaka je onoj između pušača i nepušača ili mršavih i pretilih ljudi. Izoliranost od društva šteti cjelokupnom čovjekovu zdravlju u jednakoj mjeri kao debljina i cigarete, tvrdi profesor John Cacioppo.
Usamljenost postaje sve rašireniji problem modernog, informatičkog društva. Ljudi se sve manje druže “uživo”, a sve više komuniciraju na internetu, što vodi otuđenju i samoći, zaključili su stručnjaci sveučilišta u Chicagu.

RIJEČ STRUČNJAKA, dr. Milan Košuta
Mozak je organ kojem su nužno potrebni stalni vanjski stimulansi. Tako su za njegovo zdravo funkcioniranje važni društvo i prisutnost drugih ljudi, boravak u prirodi, boje, zvukovi i drugo. Ako se ti stimulansi ukinu, a čovjek se povuče u sebe, sigurno će doći do različitih zdravstvenih poteškoća i problema. Štetno djelovanje usamljenosti doista se može usporediti sa štetnošću cigareta i prekomjerne težine, smatra psihoterapeut dr. Milan Košuta.