U Hrvatskoj je 2014. bilo 254.296 oboljelih od dijabetesa, no procjenjuje se da je broj oboljelih s dijabetesom tipa 2 veći od 417.000.
Oko 90 posto oboljelih ima dijabetes tipa 2, koji se donedavno nazivao staračkim jer se uglavnom javljao poslije 50. godine. Sjedilački način života, nekvalitetna i nepravilna prehrana i stres doveli su do toga da se tipa 2 sve češće javlja u mlađoj dobi i kod djece.
Put do dijagnoze
Kako dijabetes tipa 2 u početku često nema izraženih simptoma, godinama može tinjati i često se otkrije tek kad se čovjek javi liječniku zbog komplikacija povišenog šećera.
Procjenjuje se da i 70 slučajeva dijabetesa tipa 2 može biti spriječeno ili odgođeno redovitim kontrolama šećera u krvi i zdravim stilom života. Zato se zdravim ljudima preporučuje da barem jedanput na godinu provjere vrijednosti šećera u krvi.
U slučaju potrebe liječnik će vas uputiti da ponovite mjerenje, da izmjerite vrijednost tzv. glikiranog hemoglobina (HbA1c), biokemijskog pokazatelja koji govori kolike su bile vrijednosti glukoze u plazmi u posljednja tri mjeseca. HbA1c mjeri se u 24-satnom urinu.
Kriteriji za postavljanje dijagnoze šećerne bolesti su: vrijednosti glukoze u plazmi natašte iznad 7 mmol/l u dva mjerenja, vrijednost glukoze u plazmi iznad 11,1 mmol/l u ljudi koji imaju simptome hiperglikemije (učestalo žeđanje, mokrenje ili mršavljenje), ili osobe koje imaju vrijednost HbA1c višu od 6,5 posto, pojašnjava.
Kod ljudi kojima je dijabetes dijagnosticiran, ciljne vrijednosti glukoze u plazmi određuju se individualno, ovisno o dobi i trajanju bolesti, sklonosti hipoglikemijama, kao i razvijenim komplikacijama šećerne bolesti te ostalim bolestima.
"Idealne vrijednosti"
- Načelno, poželjne vrijednosti šećera u krvi kod oboljelih prije obroka su od 4-7 mmol/l, a nakon obroka bi bilo idealno da budu ispod 7 mmol/l, ali najčešće smatramo prihvatljivim da budu niže od 8 mmol/l, a u starijih ljudi i do 10 mmol/l - pojašnjava docent Rahelić.
Ako šećerna bolest dulje traje, kod ljudi s većim rizikom od hipoglikemije, ili ljudi koji ne mogu prepoznati hipoglikemiju, trebamo biti posebno oprezni pri određivanju ciljnih vrijednosti glukoze u plazmi, upozorava dijabetolog.
- Kardiovaskularne bolesti spadaju u najčešće kronične komplikacije dijabetesa. Tri četvrtine ljudi sa šećernom bolešću umire zbog bolesti srca i krvnih žila. Osobe s dijabetesom nekoliko puta su sklonije razvoju krvožilnih bolesti i razvijaju ih brže nego ljudi koji ne boluju od ove bolesti. Međutim, krvne žile ne oštećuju samo povišene vrijednosti šećera u krvi nego i mnogi drugi čimbenici, kao povišeni arterijski tlak i povišene masnoće u krvi - kaže docent Rahelić i dodaje kako šećerna bolest povećava i rizik od moždanog udara te rizik za razvoj dijabetičkog stopala i amputaciju noge.
- Uz to, bolest se često otkrije kad je već napredovala i razvile su se komplikacije. Nerijetko čovjek bude hospitaliziran zbog infarkta ili moždanog udara i tad se postavi dijagnoza šećerne bolesti koja je tinjala od ranije - dodaje.
Zato je važno da danas postoje lijekovi koji smanjuju rizik od smrtnosti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima.
Studije o lijekovima
- Prije dvije godine objavljeni su rezultati EMPA-REG studije koja je pokazala da primjena 1 tablete lijeka empagliflozin dnevno može smanjiti rizik od smrtnosti uzrokovane kardiovaskularnom bolešću za 38 posto, a ukupne smrtnosti za 32 posto u odnosu na skupinu liječenu placebom.
Godinu dana kasnije objavljena je studija LEADER, koja je pokazala da primjena jedne injekcije liraglutida dnevno smanjuje pojavnost kardiovaskularne smrtnosti, srčanog infarkta i moždanog udara za 13 posto u odnosu na skupinu liječenu placebom te manju kardiovaskularnu smrtnost za 22 posto i smanjenje ukupne smrtnosti za 15 posto.
Važno je napomenuti da su u oba ispitivanja bili uključeni ispitanici sa šećernom bolešću i visokim kardiovaskularnim rizikom koji su primali standardnu terapiju, uz dodatak navedenih lijekova ili placebo, ističe docent.
Nedavno su, dodaje, objavljeni rezultati CANVAS studije, koja je također pokazala smanjenje velikih kardiovaskularnih epizoda u ljudi koji su primali jednu tabletu kanagliflozina na dan u odnosu na skupinu liječenu placebom.
Odlični rezultati
- Navedene studije su značajno promijenile pristup liječenju. Postoje mnoge teorije zašto ovi lijekovi smanjuju rizik od kardiovaskularne smrtnosti. Provode se studije kojima se pokušava definirati mehanizam smanjenja rizika za srčani ili moždani udar - kaže i dodaje:
Svi navedeni lijekovi, uz utjecaj na smanjenje glukoze u plazmi, imaju dodatni učinak na redukciju tjelesne mase i arterijskog tlaka. Iako se time ne može u potpunosti objasniti njihov utjecaj na smanjenje smrtnosti, ne treba zanemariti dodatne učinke ovih lijekova.
S druge strane, svi ti lijekovi imaju mali rizik od hipoglikemije i to ako se uzimaju zajedno s lijekovima koji mogu izazvati hipoglikemiju. A upravo je hipoglikemija jedna od značajnijih prepreka dobroj regulaciji bolesti, jer se nje boje i oboljeli i liječnici.
Sjajne vijesti u RH
Oboljeli se hipoglikemije boje zbog neugodnog osjećaja, a liječnici zato što znaju da svaka epizoda hipoglikemije može imati fatalne posljedice – srčani ili moždani udar, aritmiju, pa i naglu srčanu smrt.
S druge strane, debljina je česta nuspojava lijekova za dijabetes, pa je suprotno djelovanje ovih lijekova vrlo važno.
- Oralni antihiperglikemici i inzulin često izazivaju debljanje. Zato nove generacije lijekova teže da uz dobru regulaciju šećera u krvi imaju minimalni rizik od hipoglikemije i neutralan utjecaj na tjelesnu masu - kaže Rahelić.
Ističe i dobre vijesti za oboljele u Hrvatskoj:
- Nedavno je u RH registrirana kombinacija inzulina i agonista GLP-1 receptora. Ta kombinacija sadrži degludek, inzulin najnovije generacije sa značajno manjim rizikom od hipoglikemije (osobito noćnih), a sadrži i lijek liraglutid. Uskoro se očekuje njegovo uvrštavanje na listu HZZO-a.
Navedeni će lijek omogućiti ljudima s dijabetesom tipa 2 da uz jednu injekciju na dan postignu dobru regulaciju šećera u krvi i da se uz to ne udebljaju, odnosno da čak smršave, imaju bolju regulaciju tlaka i značajno manji rizik od srčanog i moždanog udara.
Oprez: Faktori rizika za razvoj šećerne bolesti
- blizak član vaše obitelji ima dijabetes tipa 2 (u više od 30 posto ljudi sa šećernom bolešću još netko u obitelji ima ili je imao šećernu bolest). Najčešće su to roditelji, djedovi i bake, braća ili sestre, kažu stručnjaci
- višak kilograma, osobito ako je opseg struka veći od 93 centimetra (muškarci), tj. veći od 80 centimetara kod žena
- povišen krvni tlak
- ako se ne krećete dovoljno ili ne vježbate
- žena sa sindromom policističnih jajnika i viškom tjelesne težine
- ako preskačete obroke (osobito doručak!) i(li) se prejedate
Što sve upućuje na šećernu bolest tipa 1?
- naglo mršavljenje (više od 10 posto tjelesne mase u mjesec-dva)
- učestalo mokrenje
- glad, unatoč dovoljnom energetskom unosu
- učestali osjećaj žeđi
- umor i iscrpljenost
- zamućen vid
- trnci u stopalima
- sporo zacjeljivanje rana
- promjene i svrbež kože
- miris kože po acetonu
Kako prepoznati šećernu bolest: Tip 2 može se skrivati godinama
Dijabetes tipa 1 obično se razvija naglo, pa su simptomi jače izraženi. Kao prvi simptom može se pojaviti komplikacija opasna za život – dijabetička ketoacidoza. S druge strane, šećerna bolest tipa 2 često ne izaziva uobičajene tegobe jer se razvija postupno, pa prikrivena može trajati godinama. Često se otkriva tek kad se razviju komplikacije dijabetesa.
Pozor: Najčešći znakovi šećerne bolesti tipa 2
- povećan opseg struka, posebno ako je opseg struka veći od 93 centimetra (muškarci), odnosno veći od 80 centimetara kod žena;
- svi simptomi kao i kod dijabetesa tipa 1, koji u početku bolesti ne moraju biti izraženi