Iako je majčino mlijeko najbolja hrana, ali i lijek za njihove bebe, mnoge rodilje vrlo rano odustaju od dojenja, i nema pomaka nabolje, stagniramo - moglo se čuti na današnjem skupu naziva "Izazovi i mogućnosti u dojenju danas", u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), Ministarstva zdravstva, Grada Zagreba i udruge RODA. Od 1. do 7. listopada već se tradicionalno obilježava Nacionalni tjedan dojenja.
POGLEDAJTE VIDEO:
Iako su sva hrvatska rodilišta proglašena rodilištima - prijateljima djece, u njima je u prvim danima života isključivo dojeno tek 69 posto novorođenčadi, dok ih je 28 posto dojeno, ali i hranjeno adaptiranim mlijekom. Preostalih tri posto beba ne može biti dojeno iz nekih zdravstvenih razloga. I tako je od 2017., stojimo, bez pomaka, naglasila je dr. Željka Draušnik iz HZJZ-a.
Majke jako rano odustaju od isključivog dojenja djeteta
U prvom mjesecu života djeteta isključivo ih je dojeno tek nešto više od 50 posto, iako sve zdravstvene smjernice kažu da je majčino mlijeko najbolja, i najdostatnija hrana za bebu u čitavih prvih šest mjeseci, kad ne treba nikakva nadohrana. Velik broj roditelja pod utjecajem industrije adaptiranog mlijeka, okoline i vlastite šire obitelji "poklekne", međutim, vrlo brzo, i počnu s nadohranom. Zato je u dobi od šest mjeseci u Hrvatskoj isključivo dojeno samo deset posto djece, kažu podaci HZJZ-a.
Ohrabrujuće je što, uz nadohranu, ipak dosta majki dijete i dalje doji - u dobi od tri mjeseca, primjerice, 60 posto beba je i dojeno, a deset posto djece starosti dvije godine također je još uvijek na majčinim prsima, i ta brojka čak blago raste, napominje dr. Draušnik. No struka s brojkama općenito nije zadovoljna.
- Međunarodni pravilnik o marketingu i prodaji nadomjestaka za majčino mlijeko donesen je još 1981. no ništa se otad nije puno promijenilo - industrija adaptiranog mlijeka ima veliku moć i utjecaj, i načini njenog reklamiranja su vrlo sofisticirani, upozorio je primarijus Milan Stanojević, pedijatar neonatolog i iz Povjerenstva za zaštitu i promicanje dojenja Ministarstva zdravstva. Gotovo 600 tisuća djece u svijetu godišnje umire zbog neadekvatne prehrane, što je 200 tisuća manje nego te 1981., no i dalje ogromna brojka, naveo je.
Postotak dojenja djece u državama u kojima se dosljedno provodi međunarodni pravilnik daleko je veći od postotka u državama u kojima to nije slučaj, upozorava stručnjak. Kako je dodao, u Hrvatskoj od 2013. postoji zakon kojim se regulira provedba međunarodnih smjernica o marketingu za zamjenu majčinom mlijeku no još ne postoje podzakonski akti, pravilnici, za njegovo provođenje. UN je Hrvatsku dvaput upozorio na kršenje međunarodnog koda o nadomjestcima za majčino mlijeko, zaključuje liječnik.
Dojenje je i prevencija od raka dojke i jajnika
- Sabor i Vlada moraju biti svjesni važnosti marketinga i prodaje zamjena za majčino mlijeko. Zdravstveni radnici moraju pak biti svjesni da se sustav zdravstvene zaštite ne smije koristiti u marketinške svrhe, naglasio je dr. Stanojević, upozoravajući na neetični odnos zdravstvenih radnika i proizvođača adaptiranog mlijeka.
Majčino mlijeko, naglasili su stručnjaci, stvara i podiže imunitet djeteta, jer mu daje sva potrebna antitijela, probiotike i prebiotike, vitamine i minerale, dojena djeca manje obolijevaju od respiratornih infekcija, alergija i slično. Metabolizam majke se zahvaljujući dojenju pak brže vraća u stanje prije trudnoće, i žene koje doje kasnije manje obolijevaju od osteoporoze i karcinoma dojke i jajnika.
Istraživanja su pokazala da se kod dojene djece rizik za pretilost smanjuje za 13 do 25 posto, dok se rizik od raka dojke kod majke koja je dojila smanjuje za 4,3 posto za svakih dvanaest mjeseci dojenja. Za rak jajnika rizik se smanjuje za oko 30 posto. Procjenjuje se da bi, globalno, oko 20 tisuća smrti od raka dojke moglo biti spriječeno svake godine ako bi žene dojile dulje, što je oko deset žena u Hrvatskoj godišnje. Kod nas od raka dojke godišnje umire oko 800 žena, a od raka jajnika oko 400.