Junk food je zapravo legalizirana vrsta droge, upozorava Michael Moss, novinar The New York Timesa, koji je 3,5 godine istraživao kako velike tvrtke uz pomoć soli, šećera i masti u hrani manipuliraju potrošačima.
POGLEDAJTE VIDEO: Znate li tko je osmislio hamburger?
Ta tri sastojka djeluju na neuronske sklopove u mozgu slično kao i droga - stvaraju osjećaj užitka, pa proizvođači ulažu mnogo da znanstvenici odrede formule količine sastojaka koja će stvoriti ovisnika od potrošača.
Među ostalima, Moss je razgovarao s istraživačem tržišta Howardom Moscowitzem, koji opisuje stvaranje nove arome za piće Dr. Pepper. Pokazalo se da je tvrtka upotrebljavala na desetke formula arome kako bi se postigao onaj omjer šećera u piću kojem potrošači neće moći odoljeti. Moss kaže kako je tijekom istraživanja često morao odolijevati grickanju čipsa.
On je bogat masnoćama koje imaju dvostruko više kalorija od šećera, no za razliku od šećera, ne šalju poruku mozgu da je dosta hrane.
Što je još gore, čips je ujedinio štetno trojstvo jer je bogat škrobom, koji se pretvara u šećer u dodiru s jezikom, kaže. Jedan od primjera za to kako se manipulira kupcima je i jogurt. Kad su se kupci počeli okretati nemasnim jogurtima, proizvođači su im počeli dodavati šećer.
- Pogledate li sastav jogurta, neki sadrže istu razinu šećera kao sladoled - kaže Moss. Evo kako objašnjava još neke primjere i razloge zbog kojih potrošači nekim vrstama hrane ne mogu odoljeti te upozorava na neke zamke.
Šećer donosi uzbuđenje, a soli nikad dosta
Sol uzbuđuje nepce i šalje poruku mozgu da treba jesti još. Šećer pobuđuje osjećaj užitka. Postoje različite vrste šećera, pa i posebni šećeri koji se koriste u proizvodima za djecu koji dodatno povećavaju osjećaj užitka zbog hrane, a time i ovisnost, dok se zdravije varijante izbjegavaju.
Za promjenu je potrebno šest tjedana
Sve što volimo je preslatko, preslano i prejakog okusa. Prestanite jesti neku vrstu hrane na šest tjedana, nakon čega ćete, kada je ponovno kupite, vjerojatno zaključiti da je ono što ste kupovali i uživali jesti preslano, preslatko ili prejakog okusa.
I organska hrana zna imati puno soli
Organska hrana ne mora nužno sadržavati manje soli, šećera ili masti, proizvođači te hrane koncentrirani su na izbjegavanje pesticida. Ako jedete organsko, nije sigurno da je i zdravije u ovom kontekstu. Najbolja obrana je čitanje deklaracije.
Pametna kupnja
Idite u kupnju s popisom. Trgovci nas mame na kupnju stavljajući određene vrste proizvoda na kraj police ili odmah uz blagajnu. Držite se odjela s voćem i povrćem te svježim mesom.
Proizvodi s najvećim udjelom soli, šećera i masti obično su u visini očiju. Radije birajte one koji su na najnižim ili najvišim policama jer osim što su zdraviji, često su i jeftiniji.
Ovisni o soli, šećeru i masti
Na određene vrste hrane mozak reagira jednako kao mozak ovisnika o kokainu i heroinu kada dobije dozu, pokazala su skeniranja. Takva je reakcija najčešća i najjača nakon namirnica koje sadrže visok udio šećera, masti i soli. Hrana čiji je okus pojačan tim i sličnim dodacima izaziva otpuštanje dopamina, kemijskog spoja koji je vrlo sličan adrenalinu.
Istraživanja pokazuju da ljudi koji jedanput osjete 'nalet' dopamina u mozgu češće posežu za namirnicama koje izazivaju upravo takvu reakciju, odnosno kad god su u prilici, imaju potrebu jesti više.
Taj signal 'nagrade' koji se osjeća kod povećane razine dopamina jači je od osjećaja sitosti i zadovoljstva zbog punog želuca pa kao rezultat toga ljudi neku hranu mogu trpati u sebe čak i kada nisu gladni.
Nažalost, na taj se način može razviti i tolerancija na hranu, odnosno jednako kao što raste potreba za hranom, razvija se i osjećaj da nas hrana sve manje može zadovoljiti. Znanstvenici su uvjereni da to može biti glavni razlog pretilosti i toga da neki ljudi nikada ne mogu održati rezultate nakon dijete, iako probleme s hranom mogu imati i oni normalne težine.
No pretpostavka je da njihova tijela mogu biti genski programirana za veću potrošnju kalorija ili da su fizički aktivniji, pa ih ipak uspiju potrošiti. Istraživači sa Sveučilišta Yale razvili su upitnik za identifikaciju ljudi koji su ovisnici o nekim vrstama hrane. Odgovorite li iskreno na njih, ako je odgovor na većinu pitanja pozitivan, možete odmah razmisliti i o preporukama kako se osloboditi te ovisnosti.
Bilo koje brašno bolje je od pšeničnoga bijelog
Pšenica se koristi kao brašno, ali i u alkoholnim pićima. Jedna je od najboljih izvora vitamina B, no obrađeno bijelo brašno najčešće je siromašno tim vitaminom.
Alternativa: najjednostavniji način da se zamijeni pšenicu je rabiti druge žitarice i druge vrste brašna (kukuruzno, rižino, raženo te ječam i zob). Probajte dan početi zobenom kašom, uz ručak pojedite rižine krekere. Male količine raznih vitamina B može se naći u gotovo svim namirnicama, od sjemena suncokreta do povrća, mesa, ribe i jaja.
Mlijeko je zdravo, ali i bogato nezdravim zasićenim mastima
Mlijeko je važan izvor bjelančevina, vitamina D i kalcija te je bitno za kosti i zube. No također je bogato zasićenim masnoćama.
Alternativa: Vitamina D u malim količinama ima u ribi, posebno srdelama, haringama i lososu. Preporučena dnevna doza unosa kalcija je 500 mg na dan za odrasle, koju možete nadomjestiti čokoladom ili, još bolje - kozjim ili ovčjim mlijekom.
Život bez šećera
Šećer - tijelo ne treba dodani šećer, ostatak života mogli biste proživjeti bez problema bez zrna šećera jer ga je dovoljno već u namirnicama. No daje nam energiju i slatki okus, koji stimulira apetit.
Alternativa: Razni zamjenski oblici (saharoza, glukoza, dekstroza i laktoza). No hranu možete zasladiti i stevijom.
Mrkva, repa, riža... ma sve je bolje od pomfrita
Krumpir je skladište energije, vitamina i minerala. Daje škrob i vlakna pa tako i masu našoj prehrani. Krumpirov škrob može se naći u gotovim jelima, juhama i varivima.
Alternativa: Ima ih bezbroj: repa, mrkva, peršin, slatki krumpir ili riža samo su dio namirnica kojima možete zamijeniti krumpir u obroku.
Znakovi ovisnosti
- Završite li često jedući više nego što ste planirali kad se dočepate određenih namirnica?
- Nastavljate jesti neke namirnice čak i ako više niste gladni?
- Ponekad jedete dok vam ne bude zlo?
- Zabrinete se kad u kući nemate određene vrste hrane, u stanju ste se obući i usred noći krenuti u potragu?
- Ne možete smanjiti količine nekih namirnica u prehrani?
- Jedete neke vrste hrane umjesto da se posvetite sebi, da odvojite vrijeme za obitelj ili rekreaciju?
- Imate problema s učinkovitošću u školi ili na poslu zbog problema s nekim vrstama hrane i prehranom?
- Nastojite izbjeći profesionalne i društvene situacije u kojima će biti dostupne određene namirnice jer ne želite da drugi gledaju kako se prejedate?
- Osjećate promjene raspoloženja kada smanjite određenu količinu hrane ili je odlučite izbaciti? Nervozni ste, razdražljivi?
- Depresivni ste, tjeskobni, gadite se sami sebi i osjećate krivnju zbog prežderavanja?
- Jedete sve više da biste se smirili i povećali užitak?
- Anksiozni ste i imate neke tjelesne simptome ovisnosti?
Pravilo pet sastojaka
Ako na naljepnici na kojoj je naveden sastav hrane ima više od pet sastojaka, jednostavno to nemojte više kupovati. Ili nastojte da takve proizvode ubuduće kupujete što rjeđe. To je jednostavan način da izbjegnete impulsnu kupnju zbog arome.
Jedite u bojama
Ljudi vole kombinaciju triju prehrambenih artikala i triju različitih boja na tanjuru, pokazala je studija Sveučilišta Cornell. Umjesto da uzmete u ruku vrećicu bombona, kombinirajte malo oraha, voća narezanog na kriške i nekoliko kockica tamne čokolade.
Napravite sami zdrave grickalice
Jedan od najjednostavnijih deserata je voćna salata. Probajte ostaviti malo crvenoga grožđa u zamrzivaču pa ga možete izvaditi i zasladiti njime večeru, što će sigurno spriječiti da vas strese ovisnička kriza zbog nedostatka šećera.
Zapamti!
- Čak trećina mliječne čokolade je čista mast
- 100 g namaza od kakaa ima 534 kalorije i barem 30 grama masti
- Od 100 g čipsa 40 g su masnoće, a vrećica od 300 g čipsa ima 1700 kalorija. Preporučena dnevna količina kalorija za žene je 2200
- Iako je siromašniji kalorijama (100 grama ima 167 kalorija), gotovo pola parizera su zasićene masnoće
Šećer uništi zdravlje i to dvostruko
Šećer stvara začarani krug. Isprva daje energiju i stvara osjećaj ugode, no nakon nekog vremena razine energije padaju i 30 posto su manje nego prije jedenja slatke hrane. Tada ponovno možemo osjetiti želju za slatkim.
No ljudi često nisu svjesni da šećer, osim u slatkišima, stalno uzimaju u mješavinama žitnih pahuljica koje se jedu za doručak, kiselim krastavcima, ukiseljenoj cikli, grašku u limenci, voćnom jogurtu i nekim vrstama kruha.
Prerađena hrana često sadrži i sol koja je, baš kao i šećer, prirodni konzervans, ali i mnogo masti. Treba je izbjegavati i što češće posezati za svježim voćem
Želja za solju nestaje nakon tri dana
Višak soli može izazvati povišeni tlak, bolesti srca i bubrega, a pokazalo se i da povećava apetit. Počnete li jesti manje slanu hranu, prva tri dana će vam biti bljutava, no već četvrti dan riješit ćete se ovisnosti.
Zaslađivači samo povremeno
Zaslađivači poput stevije bolji su izbor od šećera, no ni s njima ne treba pretjerivati jer i oni održavaju ovisnost o slatkom okusu te mogu povećati želju za šećerom piše The New York Times Magazine.
Paštete, namazi i umaci također 'krcati' mastima
Gram masti sadrži sedam kalorija i povećava opasnost od prekomjerne tjelesne težine. Mnogo masnoća ima u mesu, čak i onom koje ne izgleda masno te u mesnim prerađevinama, npr., pašteti, umacima, namazima i prženoj hrani.