Danas se sve veći broj djece i tinejdžera suočava se s anksioznošću i stresom. Novi izvještaj otkriva da sve više mladih dostiže 'kritičnu točku' te završava u bolnici zbog mentalnih problema.
Britanka Natalie Costa zato je osnovala Power Thoughts, program koji pomaže djeci da postanu samouvjerenija, otpornija i snažnija.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Život današnje djece je brži i zahtjevniji, a roditelji imaju sve manje mogućnosti zaštititi ih od vanjskog svijeta. Djeca su također prošla kroz izazove lockdowna, a nakon toga su se vratila u školu punim tempom, bez dovoljno vremena da emocionalno i socijalno nadoknade propušteno - navela je.
S početkom nove školske godine, Natalie predlaže test kojim možete procijeniti razinu stresa kod svoje djece.
- Odgovorite na pitanja uzimajući u obzir nekoliko proteklih tjedana ili pratite svoje dijete neko vrijeme prije nego što riješite test. Imajte na umu da će djeca u određenim fazama života, poput tinejdžerske dobi, imati intenzivnije i složenije emocije, kao i potrebu za testiranjem granica. Ali nemojte odmah sve promjene pripisivati hormonima - dodaje.
Svoje odgovore temeljite na uobičajenom ponašanju vašeg djeteta u usporedbi sa sadašnjim, uzimajući u obzir bilo kakve velike događaje, poput ispita ili gubitka bliske osobe, objasnila je. (Bodovanje testa: Svaki odgovor 'da' nosi 2 boda, svaki odgovor 'ponekad' nosi jedan bod, a svaki odgovor 'ne' je 0 bodova.)
Riješite kviz:
- Odlazi li vaše dijete odmah u svoju sobu nakon škole, traži da jede samo u sobi te izbjegava zajedničke aktivnosti poput gledanja TV-a s vama?
- Je li vaše dijete ljuće nego inače kada gubi u sportu ili društvenim igrama s braćom, sestrama ili prijateljima?
- Tijekom obroka, kaže li vaše dijete da nije gladno ili da mu se više ne sviđa ono što je prije voljelo?
- Traži li vaše dijete školske dobi vašu pomoć za jednostavne zadatke koje je inače moglo samo obaviti, poput oblačenja ili rezanja hrane?
- Ako omiljena majica vašeg djeteta nije čista kada ide na rođendansku zabavu, uzruja li se i jako naljuti, u nesrazmjeru s uobičajenim ponašanjem?
- Kada vaše dijete ne uspijeva obaviti zadatak poput domaće zadaće, čitanja ili slaganja Lego modela, kaže li za sebe da je 'glupo'?
- Prestaje li vaše dijete pričati o svojim prijateljima ili događajima iz škole kada dođe kući?
- Vodi li vaše dijete ili tinejdžer manje računa o svom izgledu i osobnoj higijeni, izbjegava pranje, šišanje ili pranje zuba?
- Žali li se na odlazak u školu ili pokušava izbjeći pohađanje, iako je ranije voljelo školu?
- Spava li vaše dijete više nego obično, teško zaspi noću ili se budi u neobičnim satima?
- Žali li se često na bolove u trbuhu, nogama ili glavobolju?
- Kada treba otići kod prijatelja ili na društveni događaj koji inače voli, kaže li vam da ne želi ići ili inzistira da pođete s njim?
- Ljuti li se vaše dijete češće na brata, sestru ili prijatelje zbog sitnica, poput uzimanja igračke ili zadirkivanja?
- Je li vaše dijete izgubilo interes za igru i zabavu?
Ako ste postigli rezultat od 10 ili više bodova, možda je vaše dijete pod stresom i treba vašu pomoć. Stres se često doživljava kao emocija odraslih, ali u današnjem izazovnom svijetu, sve više djece i mladih suočava se s njim.
Savjeti za smanjenje stresa
Znakovi da je dijete u stresu mogu uključivati promjene u apetitu, spavanje više ili manje nego obično, povlačenje od drugih i veću kompetitivnost.
Evo nekoliko strategija koje možete isprobati za rješavanje uzroka i simptoma stresa:
- Smanjite im obaveze – pregledajte njihov raspored i razgovarajte o tome što se može izbaciti kako bi imali više vremena za odmor.
- Isključite ekrane – previše vremena na internetu može biti stresno, pogotovo ako su bombardirani vijestima ili obavijestima.
- Primijetite sitnice – male frustracije mogu biti simptom većih problema. Obratite pažnju na te sitne znakove i razgovarajte s djetetom.
- Odvojite deset minuta – provedite deset minuta dnevno s djetetom u njihovom svijetu, bez ometanja, kako biste ojačali vezu i razumjeli njihove brige.
- Naučite ih tehnike disanja – jednostavne tehnike disanja, poput box disanja (udisanje četiri sekunde, zadržavanje daha četiri sekunde, izdisanje četiri sekunde i opuštanje četiri sekunde), mogu pomoći u smanjenju tjeskobe.
- Razvijte njihov rječnik emocija – što više dijete može izraziti svoje osjećaje, lakše će se nositi s njima, piše The Sun.