Život u vrijeme recesije nosi nesigurnost i siromaštvo, ali utješno je što donosi bolje zdravlje i manju stopu smrtnosti, pokazuju istraživanja američkih znanstvenika sa Sveučilišta Michigan. U doba velike depresije od 1929. do 1932. i u razdoblju recesije od 1921. do 1938. ljudi su bili prisiljeni odreći se užitaka poput alkohola, pušenja i uživanja u masnoj i nezdravoj hrani, a broj umrlih od srčanih oboljenja i karcinoma se smanjio. No kao rezultat nezaposlenosti povećao se broj samoubojstava, ali za samo dva posto. Recesijsko doba donosi i bolji san te manji stres na poslu.
- Tijekom ekonomskog napretka tvrtke su mnogo zaposlenije, a šefovi od radnika traže da iz sebe izvuku maksimum, da dulje i brže rade, što dovodi do stresa, pušenja i pijenja alkohola - govori voditelj tima znanstvenika Tapia Granados. U vrijeme recesije ljudi nisu radili cijelo vrijeme, više su uživali u životu, a istinske vrijednosti poput solidarnosti i brige za obitelj i prijatelje ostavile su pozitivan trag.

Životni vijek se povećao u recesiji
Životni vijek od 1920. do 1940. u vrijeme velikih ekonomskih kriza povećao se u prosjeku za punih šest godina i to jednako kod muškaraca i žena, kao i kod crnaca i bijelaca, pokazuju studije Stephena Bezruchke sa Sveučilišta Washington.

Prošle recesije bile su drukčije
Ljudi danas više ne žive u proširenim obiteljima, ne poznaju susjede i nisu solidarni kao nekada te stoga nije sasvim jasno kako će se recesija odraziti na njihovo zdravlje, govori profesor psihologije Cary Cooper sa Svučilišta Lancaster.

Manje je novca za alkohol i cigarete
Većina ljudi misli da je nezaposlenost štetna za zdravlje, ali nije tako jer se ima manje novca za trošenje na alkohol i cigarete, upozorava Tapia Granados.

Previše rada loše je za zdravlje
Što više provodite vrijeme s prijateljima i obitelji, zdravlje će biti bolje, a možete ga narušiti prekovremenim radom, ističe Stephen Bezruchka.

Zagađenje zraka je loše za srce
Tijekom razdoblja ekonomskog napretka stopa bolesti vezanih uz srce, jetra i krvožilni sustav drastično se povisila zbog prometnog i industrijskog zagađenja zraka, pokazuju studije voditelja tima znanstvenika Tapije Grandosa sa Sveučilišta Michigan