Nitko ne voli biti bolestan, no neki ljudi bolest pokušavaju izbjeći 'pod svaku cijenu', čak i kad to za njih očito nije zdravo. Znanstvenici sa Sveučilišta u Teksasu pokušali su otkriti zašto je to tako, a utvrdili su kako postoji veza između onog što nam je kulturološki nametnuto i naše percepcije o tome koje su 'društveno prikladne bolesti'.
Za ovu su studiju tako ispitali 1.259 ljudi koji su u proteklih godinu dana preboljeli gripu ili prehladu, a sudionike su zamolili da ocijene koliko su se bolesno tada osjećali; od 'niti malo' do 'vrlo bolesno'.
POGLEDAJTE VIDEO:
Dr. Eric Shattuck i njegov tim odredili su da su čimbenici koji mogu utjecati na priznavanje bolesti spol, visina prihoda i problemi s mentalnim zdravljem: a pojedinci koji zadovoljavaju barem jedan od tri kriterija vjerojatno kad su bolesni to ne skrivaju:
1. Ljudi koji zarađuju manje od prosjeka
Ljudima s nižim primanjima možda će se činiti da su bolesni više od ostalih, rekao je Shattuck, a razlog je taj što možda nisu uvijek imali sredstva za traženje liječničke pomoći (odnosi se na SAD gdje se zdravstvo plaća) pa su im simptomi s vremenom postali ozbiljni
2. Ljudi koji se vole hvaliti s visokom tolerancijom na bol
Iako je takvoj osobi 'kontraproduktivno' priznati da je bolesna, Shattuck kaže kako 'stoičko podnošenje bolesti' prema istraživanju suprotan učinak.
- Jedan od potencijalnih razloga je taj što se takvi ljudi ponekad 'drže' svoje bolesti i duže nego što je potrebno i smatraju da se s njom trebaju hvaliti.
3. Ljudi koji su imali simptome depresije
Prema ovoj studiji, pozitivne su emocije povezane sa smanjenom stopom razbolijevanja - bilo da je riječ o virozi, gripi ili upali grla - što znači da su oni koji imaju više negativnih emocija zapravo podložniji bolestima.
Ti su čimbenici isti za oba spola, ali čini se kako kod muškaraca i obiteljske veze igraju ulogu u razbolijevanju pa su tako muškarci sa dobrim obiteljskim odnosima imali veću vjerojatnost da će priznati da su bolesni, a češće su i izvijestili o pojačanoj osjetljivosti zbog bolesti tijekom cijele godine.
- Vjerojatno podrška obitelji ovim muškarcima omogući da se malo 'puste' - rekao je Shattuck.
Dugi su istraživači pokazali da se većina mnogi ljudi iz raznim zanimanja češće pojavljuju na poslu i dok su bolesni - rekao je Shattuck koji kaže kako je to obilježje takozvane 'radne kulture' i može imati ozbiljne posljedice."
Usporedno s radnom kulturom, sad znamo da podrška u obitelji i mentalno zdravlje pojedinca imaju ulogu u tome koliko im je teško ili jednostavno prijaviti da su bolesni - kaže on..
Istraživači planiraju studiju ponoviti i s pojedincima koji su aktivno bolesni i nadaju se da će rezultati potaknuti ljude da potraže liječenje, bet obzira o čemu je riječ - uključujući i za one bolesti koje su još uvijek društveno stigmatiziranim.
Dr. Shattuck je još upozorio da skrivanja stanja poput zaraze HIV-om, hepatitisom B i C ili pak Koronavirusom zbog gospodarskog ili kulturološkog pritiska, može dovesti do brojnih zdravstvenih problema.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: