U zapadnim zemljama joga je vježba dok je u istočnim to nešto puno veće. Joga je više od samog stajanja na glavi. Radi se o sjedinjavanju s 'božanskim'.
POGLEDAJTE VIDEO:
Jogu su usavršili i razvili Rišiji, mudraci koji su dokumentirali svoje prakse i vjerovanja u Upanišadama, ogromnom opusu djela.
Zapadnjaci koji prakticiraju jogu uglavnom to rade bez ikakve duhovne komponente, ali mnogi bi hindusi tvrdili da je ova vrsta joge nepotpuna.
U konačnici, joga je ukroćenje uma i sjedinjenje s 'božanskim'. Iako je joga postala moderan stil života i wellness praksa u mnogim zemljama, njezini su korijeni drevni, duhovni i duboki. Izvorno razvijena u hinduizmu, pruža put za postizanje višeg stanja svijesti i ujedinjenje s duhovnim. Sanskrtska riječ 'yoga' doslovno se prevodi kao 'ujarmiti', izvedena iz korijena riječi 'Yiju' što znači 'pridružiti se', 'integrirati' ili 'upregnuti'.
Riječ joga prvi put se spominje u jednom od najstarijih tekstova poznatih čovječanstvu, Rig Vedi. Rig Veda je najstarija od Veda - drevni zbornik svetih pjesama, mantri i rituala koji su ključni za hinduističku religiju. Božanstvo povezano s jogom je Shiva - koji je hinduistički bog uništenja i regeneracije. Prema tradiciji, Shiva je znanje otkrio kao božanski dar Rišijima, mudracima ili 'ljudima vizije', posvećenima duhovnom životu koji bi tijekom svojih meditacija dobivali vizije ili čuli mantre i istine koje drugi nisu mogli. U Indiji su Rišijima odavali najveće poštovanje, a njihove su riječi bile cjenjenije čak i od kraljevskih vođa društva.
Ova su učenja dana ljudima kako bi im pomogla da spoznaju svoju inherentnu božansku prirodu.
Bhagavad Gita je cijenjeni hinduistički tekst koji se smatra dijelom Mahabharate, epske pjesme na koju su utjecale Vede i temelji se na njima. Unutar Bhagavad Gite postoje značajne reference na prakse joge i principe.
- Kada se um, suzdržan od materijalnih aktivnosti, smiri prakticiranjem joge, tada je sposoban promatrati dušu kroz pročišćeni um i raduje se unutarnjoj radosti - stoji u zapisima.
Primarni putevi joge
Četiri su primarna puta kroz koje se joga izražava - Karma joga (joga akcije), Bhakti joga (joga predanosti), Jñāna joga (joga znanja) i Rāja joga (joga kontrole uma).
Karma joga naglašava nesebično služenje i ispunjavanje svojih dužnosti za sublimiranje ega, pročišćavanje srca i njegovanje jedinstva. Koriste se tjelesne aktivnosti poput kuhanja, čišćenja i podučavanja.
Bhakti joga uključuje emocionalni aspekt uma kroz predanost božanskom, razvijajući poniznost i predaju. Metode uključuju molitvu, pjevanje i sudjelovanje u ritualima.
Jñāna yoga usredotočuje se na samoispitivanje kroz intelektualno propitivanje, razmišljanje i meditaciju o prirodi istine.
Rāja yoga koristi tehnike poput Hatha joge, čišćenja, vježbi disanja i meditacije za kontrolu tijela, uma i osjetila. Naglasak na fizičko tijelo i korištenje specifičnih tehnika za postizanje određenih rezultata temelje se na razumijevanju fiziologije tijela i učinaka praksi na tijelo i um.
Hatha joga - ono što zapadnjaci nazivaju 'joga'
Rišiji su razumijevali da slabo tijelo ne može dugo sjediti mirno, pa su razvili pripremnu praksu zvanu Hatha, kako bi pripremili tijelo i um za praksu meditacije. Ovo je vrsta joge koju mnogi prakticiraju kao dio svog režima tjelesne spremnosti. Doslovno sanskrtsko značenje riječi Hatha je 'sila' ili 'napor'. Popularno hinduističko tumačenje Hathe odnosi se na ujedinjenje suprotstavljenih energija sunca (ha) i mjeseca (tha) unutar tijela, što dovodi do ravnoteže i harmonije.
U tom smislu, Hatha joga se može promatrati kao praksa koja koristi fizičku silu ili napor da izazove transformaciju u tijelu i umu, zbog čega njezino prakticiranje zahtijeva fokus i koncentraciju.
- Umirivanje uma je joga. Ne radi se samo o stajanju na glavi – rekao je majstor joge Swāmi Satchidānanda.
Kada su jogu prvi put predstavili Zapadu, učitelji kao što su Swāmi Rama Tirtha i Paramhansa Yogānanda, stavili su veliki naglasak na duhovne aspekte prakse, podučavajući cijeli sustav joge i njenu filozofiju. No s vremenom je Hatha joga postala dominantna bez puno duhovnog obrazovanja koje dolazi s njom.
Sama fizička praksa je nepotpuna.
Za najučinkovitije vježbanje joge ključno je razumijevanje njezine filozofije. Filozofija joge bavi se odnosom uma prema duhovnom rastu.
Duhovnu vezu između joge i hinduizma
Pokojni Jay Lakhani, hinduistički pisac i učitelj na Hinduističkoj akademiji, opisao je što se događa tijekom sjedinjenja u jogi.
- U nama postoji nešto mnogo više nego što se čini na prvi pogled; mi smo više od materijalnih bića. Samo kroz ogromnu introspekciju možete ponovno otkriti suštinski identitet. Ne samo tijelo, um ili intelekt, već i duh koji osvjetljava sve nas. A ponovno povezivanje s duhom je ideja joge; spajajući se s našom pravom prirodom - objasnio je.
U biti, joga je duhovna praksa namijenjena pomoći u pročišćavanju i pripremi tijela i uma da najprije prepoznaju 'atmana' - 'dušu' - u sebi, a zatim ga sjedine s Brahmanom ili božanskim. Hinduistička filozofija gleda na to postizanje jedinstva s božanskim kao na krajnji cilj ljudskog postojanja, a naziva se 'Moksha' ili 'Mukti'. Za ovo se postignuće kaže da je oslobođenje ili oslobađanje od ciklusa rađanja, smrti i ponovnog rađanja (samsara). Atman je sanskrtska riječ za 'ja' i 'dah'. Odnosi se na hinduistički koncept duše - univerzalnog jastva ili vječne osobnosti. Atman ili migrira u novi život ili dobiva oslobođenje nakon smrti. Postizanje Mokshe znači spoznati ovaj identitet i postati jedno s božanskim.
Ovo stanje jedinstva karakterizira duboki osjećaj mira, radosti i jedinstva sa svim stvorenim.
Vede su naglašavale ritualno žrtvovanje kako bi se zadovoljili bogovi, ali Rišiji su vjerovali da pravi duhovni rast dolazi od unutarnjeg žrtvovanja. To uključuje samospoznaju, prepoznavanje da pravo 'ja' nije fizičko tijelo ili ego.
Djelovanje uključuje obavljanje nesebičnih djela bez vezanosti za rezultate, a mudrost uključuje stjecanje razumijevanja stvarnosti kroz razmišljanje i proučavanje. Žrtvovanjem ega i želja na ove načine, Rišiji su vjerovali da se može postići duhovni rast i prosvjetljenje te ujedinjenje s božanskim. Joga može biti moćan alat za duhovni rast i prosvjetljenje kada se prakticira s namjerom i svjesnošću, ujedinjujući um, tijelo i duh.
Kao i svako duhovno putovanje, joga je duboko osobno putovanje, donosi Bigthink.
Individualni stil i njegove prednosti mogu se razlikovati od osobe do osobe, ali razumijevanje filozofije oko ove prakse ključno je za ubiranje željenih dobrobiti ove prakse.
- Za onoga tko je osvojio um, um je najbolji prijatelj; ali onome tko to nije uspio, njegov um će ostati najveći neprijatelj. Joga je putovanje sebe, kroz sebe, do sebe - piše u Bhagavad Giti.