Procjenjuje se da će čak 80 posto žena i muškaraca nakon što stupe u spolni život doći u kontakt sa HPV virusom. Riječ je o najraširenijoj spolno prenosivoj infekciji koja se prenosi svim oblicima spolnog odnosa sa zaraženom osobom, no ponekad je dovoljan i kontakt 'kože na kožu', odnosno na sluznicu genitalne i perigenitalne regije, tako da ni kondomi nisu dovoljno efikasna zaštita. Problem je što takva infekcija nema izraženih simptoma, a ako dugo vremena ostane neprepoznata i ne započne se liječiti na vrijeme, može dovesti do niza premalignih i malignih promjena, upozorava dr. Tatjana Petričević Vidović, specijalistica školske medicine i voditeljica Službe za školsku i adolescentnu medicinu u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar'.
POGLEDAJTE VIDEO: Za koga je važno cijepiti se protiv HPV-a?
Dodaje kako je zbog toga iznimno važno podizati svijet o važnosti cijepljenja u adolescentskoj dobi, jedinog načina prevencije infekcije koji trenutno postoji, koji je u Hrvatskoj obuhvaćen Nacionalnim programom borbe protiv raka i provodi se za djecu osmih razreda osnovne škole te mlade do 25. godine, ali i svijest o važnosti redovnih ginekoloških pregleda i Papa testa kod žena. Naime, Papa test je jedini način da se infekcija HPV-om rano otkrije i počne liječiti na vrijeme.
- Važno je znati da su upravo HPV virusi danas glavni uzročnik raka vrata maternice. Infekcija HPV-om povezuje se s čak 99 posto slučajeva raka vrata maternice, od kojeg u Hrvatskoj godišnje obolijeva nešto više od 300, a umire oko 100 žena. Također, danas znamo da HPV može biti uzročnikom raka rodnice i stidnice kod žena, kao i čak 70 posto karcinoma usta i ždrijela te anusa kod oba spola, te nekih vrsta raka penisa, dok novija istraživanja ukazuju na mogućnost da je povezan i s nekim vrstama raka mokraćnog sustava kod muškaraca. Osim toga, HPV virusi su glavni uzročnik bradavica na genitalnom području kod oba spola. Dakle, iako govoreći o prevenciji najčešće govorimo o prevenciji raka vrata maternice kod žena, važno je naglasiti da muškarci nisu samo prenositelji virusa, nego mogu i oboljeti – ističe dr. Petričević Vidović te dodaje kako je podjednako važno da se preventivnim cijepljenjem obuhvate i dječaci i djevojčice.
Zbog toga se Hrvatska od samih početaka cijepljenja svrstala u rijetke zemlje u svijetu koje ga provode kod oba spola.
Iako cijepljenje u Hrvatskoj nije obavezno, jako je važno da obuhvat djece koja su cijepljena bude što veći, jer to značajno smanjuje rizik od širenja infekcije, a time i od obolijevanja u kasnijoj dobi. Stoga raduje i činjenica da proteklih godina svijest o važnosti cijepljenja raste, kaže dr. Tatjana Petričević Vidović. Naime, dok smo 2007. godine, kad je cjepivo uvedeno, imali između 8 i 10 posto procijepljenih, do školske godine 2018./2019. taj je udio narastao na nešto više od 32 posto, dok je lani (2020./2021.), unatoč pandemiji korona virusa koja je zaustavila mnoge slične programe, tim cijepljenjem obuhvaćeno 38,7 posto djece i mladih. Posebno raduje činjenica da je cijepljeno oko 47,5 posto učenica osmih razreda, ali i više od 30 posto učenika, što pokazuje da roditelji doista počinju shvaćati važnost ovog oblika zaštite za kasnije zdravlje.
- Njemački znanstvenik Harald zur Hausen, koji se godinama bavi istraživanjem raka i za otkriće utjecaja HPV virusa na rak vrata maternice dobio je Nobelovu nagradu 2008. godine, u svojim analizama je procijenio da bi se kod 90-postotne procijepljenosti djevojčica u dobi od 15 godina te uz 70-postotni uspjeh u otkrivanju infekcije kod onih koji nisu cijepljeni na vrijeme, moglo doći do toga da se 90 posto slučajeva izliječi na vrijeme te da do 2030. godine iskorijenimo rak vrata maternice.U svijetu se već sada bilježe manji udjeli nekih vrsta karcinoma što se povezuje sa cijepljenjem. To su brojke koje možda ne možemo ostvariti, no to pokazuje koliko je važno da udio cijepljenih raste. – kaže dr. Petričević Vidović. Dodaje kako se primjećuje i to da raste udio djece koja, ako nisu cijepljena u 8. razredu, ipak obave cijepljenje po dolasku u prvi razred srednje škole, a posebno nakon što postanu punoljetne i sami mogu odlučivati o tome žele li se cijepiti.
- Cijepljenje se organizirano i ciljano obavlja u osmim razredima, u suradnji s liječnicima školske medicine, dok se mladi do 25 godina koji su nastavili školovanje ili studij mogu također cijepiti kod nadležnog liječnika za školu ili fakultet koji polaze. Oni koji se ne školuju mogu se cijepiti u županijskim zavodima za javno zdravstvo – naglašava sugovornica. Dodaje kako je granica od 25 godina za organizirano cijepljenje postavljena zato što se pretpostavlja da se tako štite generacije mladih koje su spolno najaktivnije, i kod kojih je i rizik od širenja infekcije zato veći.
- Često se susrećemo sa stavom roditelja da je za cijepljenje u osmom razredu prerano, jer njihovo dijete još nema seksualne odnose. Nerijetko se može čuti i stav da bi to cijepljenje moglo voditi rizičnom seksualnom ponašanju. No, već u srednjoj školi, kad počnu izlasci i počinju prve ljubavi, taj se stav roditelja se pomalo mijenja, pa primjećujemo da se djeca cijepe. A iskustva s mladim ljudima pokazuju da oni, ne samo da sa cijepljenjem ne usvajaju rizične navike, nego su u spolnim odnosima čak i puno odgovorniji – dodaje dr. Tatjana Petričević Vidović.
S obzirom na trenutne podjele oko sigurnosti nekih drugih cjepiva, važno je istaknuti da se u Hrvatskoj protiv HPV-a primjenjuje devetovalentno cjepivo, koje sadrži 2 tipa antigena te 7 podtipova virusa što pruža vrlo visoki stupanj zaštite od same infekcije, kaže liječnica. Također, od 2007. godine, kad je cijepljenje uvedeno, Halmedu je prijavljeno 60-ak nuspojava koje su uobičajene kod svih vrsta cjepiva. Bilo je slučajeva povišene temperature, boli u ruci i glavobolje koji su bili prolazni, ne i simptoma koji bi trebali izazvati zabrinutost, zaključuje dr. Petričević Vidović.