Kao i većina ljudi, Mark Noort s užasom je reagirao na prošlomjesečne slike razornih poplava u Libiji. Za razliku od većine drugih, Noort je imao profesionalni razlog pratiti dramu.
POGLEDAJTE VIDEO o poplavama u Danskoj:
Stručnjak za tehnologiju promatranja Zemlje, sudjelovao je u istraživačkom projektu koji je dobio sredstva EU-a za postavljanje sustava za upozoravanje na poplave u drugoj afričkoj zemlji: Keniji.
Rana upozorenja
Noort je imao na umu taj uspješan posao dok je promatrao utjecaj olujnih kiša u Libiji koje su uzrokovale pucanje dviju brana, poplavu obalnog grada Derna, uništavanje čitavih četvrti i ubijanje tisuća ljudi. Preživjeli su rekli da nisu primili odgovarajuću uzbunu.
„Postavljanje sustava za rano upozoravanje moglo je upozoriti ljude i broj žrtava bio bi daleko manji”, rekao je Noort, Nizozemac koji je nezavisni konzultant za aplikacije geoprostornih informacija. „Iako je bila bujična poplava, ipak joj je bilo potrebno neko vrijeme da dođe do urbanog područja.”
Projekt EU-a, nazvan TWIGA, uspostavio je takav sustav ranog upozoravanja s Kenijskim meteorološkim odjelom u Naroku, gradu smještenom u jugozapadnom dijelu zemlje u blizini glavnog grada Nairobija. Inicijativa je završena u srpnju 2022., nakon više od četiri godine.
Narok redovito biva poplavljen dijelom zato što se nalazi u bazenu poznatom kao Great Rift Valley, s bujičnom poplavom u veljači 2022. koja je rezultirala s dva smrtna slučaja i dalekosežnim razaranjem.
Sustav uzbunjivanja oslanja se na satelitske podatke i službene vremenske prognoze u kombinaciji s dodatnim, no relativno jeftinim, meteorološkim stanicama i mjerenjima protoka vode u rijekama.
Stanovnici se mogu pretplatiti na telefonska upozorenja. Sustav se sada poboljšava u popratnom projektu TEMBO Africa, koji je započeo u veljači 2023. i uključivat će praćenje manjih rijeka.
„Ako dobijete pet ili čak samo dva sata upozorenja, to puno znači”, rekao je Nick van de Giesen, koji je vodio projekt TWIGA, a sada vodi projekt TEMBO i profesor je upravljanja vodnim resursima na Tehnološkom sveučilištu Delft u Nizozemskoj. „Generiramo informacije koje se mogu pretvoriti u djela.”
Predviđanje poplava omogućuje ljudima da se presele na sigurno, presele životinje i vozila i blokiraju zahode.
Tokovi brane
Sve više mjesta u Africi postaje osjetljivo na poplave kao rezultat klimatskih promjena i urbanizacije, što je povećalo količinu tvrdih površina koje sprječavaju apsorpciju vode u tlu. Neadekvatna drenaža također često igra ulogu.
„Ideja je sada pokrenuti uslugu predviđanja poplava u cijeloj Keniji i nakon toga pronaći partnere u drugim afričkim zemljama koji će učiniti isto”, kaže Noort.
Drugi dio projekta TWIGA bavio se razinama vode iza brana. Uveo je tehnologiju za praćenje dotoka u akumulacije za hidroelektrane u Gani i Zambiji.
Voda ponekad može doseći toliku visinu da su je operateri brana prisiljeni prolijevati kroz brane kako bi ispraznili akumulaciju. To može uzrokovati poplave nizvodno. Također troši potencijalnu hidroelektričnu energiju.
Bolje upravljanje akumulacijama mjerenjem padalina i riječnog toka uzvodno u projektu TWIGA pokazalo se kao prevrat. Znajući koliko vode dolazi, operateri brana mogu djelovati prije nego što hitno ispuštanje postane potrebno.
„Možda bi se moglo postupnije prolijevati vodu ili u idealnom slučaju proizvesti dodatnu električnu energiju puštajući vodu da teče kroz turbine”, kaže van de Giesen.
Znanstvenici surađuju s lokalnim partnerima u Gani i Zambiji na stvaranju tehnologije jednostavne za korištenje. To bi trebalo spriječiti poplave u gradovima i selima nizvodno od brana hidroelektrana.
„Bolje je izliti vodu nego da brane budu odnešene vodom, kao što se dogodilo u Libiji”, kaže van de Giesen, koji je radio na vodenim projektima kao inženjer u zapadnoj Africi.
Sigurnost sjemena
Osiguranje sjemena također se testira za poljoprivrednike u Gani, gdje polusuha klima pridonosi gubicima usjeva.
Prema planu, uzgajivači bi platili nešto više pri kupnji sjemena u zamjenu za kompenzaciju u slučaju da nakon sjetve ne padne dovoljno kiše.
Ključno je reći saditeljima kada da siju i znati kada nije bilo dovoljno kiše za klijanje.
„Ako imate male poljoprivrednike, s manje od dva hektara, ne možete svima poslati agente osiguranja”, rekao je van de Giesen.
Sateliti i detektori kiše automatski signaliziraju kada je pala nedovoljna količina.
Iako sateliti igraju važnu ulogu visoko gore, oni nisu u mogućnosti pomno promatrati padaline na tlu za poljoprivredna gospodarstva.
Umjesto toga, projektni znanstvenici su se za pomoć obratili kozmičkim zrakama.
Brze isplate
Subatomske čestice iz svemira, zvane neutroni, kruže oko Zemlje brzinom do 20.000 kilometara u sekundi. Kada ima dosta kiše, čestice se odbijaju od molekula vode, usporavajući ih.
Istraživači su napravili komplet koji može otkriti ovo usporavanje neutrona, što signalizira padaline. Sustav kombinira ove informacije sa satelitskim slikama kako bi poboljšao predviđanja o tome kada će se pojedino gospodarstvo suočiti sa sušom.
U scenariju suše, poljoprivrednik automatski dobiva sjeme kao kompenzaciju ili isplatu za kupnju više sjemena ako je potrebno.
„Velika je inovacija ovdje to što ćemo biti jako brzi s isplatama”, rekao je van de Giesen.
Osiguravajuća agencija iz Gane planira učiniti proizvod dostupnim lokalnim osiguravateljima i bankama tijekom 2024. godine.
„Ovdje se zapravo radi o povezivanju satelitskih promatranja s mjerenjima na zemlji”, kaže van de Giesen.
Autor ANTHONY KING
Istraživanja u ovom članku financira EU.
Više informacija
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.