Ožujak je nedavno proglašen Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva, koji je najučestalija zloćudna bolest u Hrvatskoj. Godišnje od te bolesti prosječno oboli oko 3600 ljudi. Češći je kod muškaraca (60 posto) te kod ljudi starije životne dobi, međutim skoro petina oboljelih je mlađa od 60 godina.
POGLEDAJTE VIDEO: Ćiru ni bolest ne može zaustaviti
Prema posljednjim podacima Registra za rak za 2019. godinu, od kolorektalnog raka oboljelo je 3660 osoba, a prosječna dob prilikom oboljenja bila je 69 godina. Ta je bolest druga po smrtnosti među zloćudnim bolestima, nakon raka pluća. Godišnje od njega umire oko 2100 oboljelih, također 60 posto muškaraca. Trend mortaliteta je stabilan u posljednjih 10 godina, no pojavnost kolorektalnog raka je u porastu, raste oko 1 posto godišnje u posljednjih 20 godina, ističu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo povodom činjenice da je Hrvatski sabor ožujak proglasio Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva.
HZJZ u suradnji s Hrvatskim gastroenterološkim društvom, Nastavnim zavodom za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom i Studentskom sekcijom za gastroenterologiju i hepatologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, organizira javnozdravstvenu akciju koja će se održati u subotu, 12. ožujka, u Bogovićevoj ulici u Zagrebu (raskrižje s Gajevom), s ciljem da se upozori na to da je riječ o najčešćem novodijagnosticiranom sijelu raka, od kojeg je 2020. godine umro 2.079 oboljelih. Akcija će se održati između 10 i 14 sati, s ciljem da se građani educiraju o tome da je rak debelog crijeva moguće ne samo rano otkriti nego i spriječiti.
Ujedno se želi podići svijest o organiziranim preventivnim pregledima koji se provode još od 2008. Godine, u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva. U Program se inače pozivaju svi građani u dobi od 50. do navršene 74. Godine, ističu u HZJZ.
Na rizik obolijevanja od kolorektalnog raka možemo utjecati kroz primarnu prevenciju: Zdrava prehrana, izbjegavanje crvenog mesa i mesnih prerađevina, tjelesna aktivnost, prestanak pušenja te što manja konzumacija alkohola mogu značajno smanjiti šanse za pojavu bolesti. Treba znati da se rak debelog crijeva razvija sporo, tijekom 8 do 10 godina, te u ranom stadiju ne izaziva nikakve primjetne simptome. Međutim, postoje testovi koji mogu upućivati na postojanje malignih ili premalignih promjena kod asimptomatskih osoba, što ovo sijelo raka čini dobrim kandidatom za program probira.
Takav program provodi se od 2008. godine, tako da se svake dvije godine pismom pozivaju građani u dobi između 50 i 74 godine da naprave test na nevidljivu krv u stolici. Svi koji pristanu na kućnu adresu dobivaju test. Postupak uzimanja uzorka stolice je jednostavan i kratkotrajan, a samo oni s pozitivnim nalazom upućuju se na kolonoskopiju.
- Na kolonoskopiji se mogu ukloniti polipi od kojih su neki predzloćudne izrasline, čime sprječavamo nastanak raka. Osim toga, možemo otkriti rak u najranijem stadiju, kada je i liječenje lakše i uspješnije. Ako je rak debelog crijeva otkriven prije nego se proširio na susjedne ili udaljene organe, petogodišnje preživljenje iznosi oko 90 posto, a liječenje često uključuje samo operativni zahvat, bez kemoterapije ili zračenja – naglašavaju u HZJZ.
Treba naglasiti da je program probira namijenjen osobama koje nemaju simptome. U slučaju pojave nekog od simptoma raka debelog crijeva, kao što su promjene u navikama pražnjenja crijeva (zatvor i/ili proljev koji ne prolaze), krv u stolici ili na toaletnom papiru, umor i malaksalost, potrebno je obratiti se liječniku. Kod većine ljudi s navedenim simptomima ne radi se o raku kolona, međutim važno je isključiti ga kao mogući uzrok tegoba.
Kad je riječ o raku debelog crijeva, potrebno je naglasiti i značaj destigmatizacije. Zbog načina na koji se uzima uzorak te moguće kasnije kolonoskopije neke osobe mogu odustati od sudjelovanja u programu ili javljanja liječniku. Ova problematika poznata je u svijetu, stoga je važna i uloga medija u kojoj se što više ukazuje na pozitivne ishode obavljanja ovog preventivnog pregleda.
Neki od znakova koji mogu ukazivati na rak debelog crijeva
Dijagnoza anemije ili njeni simptomi - to može biti prvi znak da postoji unutarnje krvarenje, čak i ako nema krvi u stolici, ili nekih drugih simptoma. Zato posebnu pažnju treba obratiti i na znakove koji inače prate anemiju: umor, blijedu kožu ili vrtoglavicu. Ako ih primijetite, javite se liječniku.
Osjećate se naduto ili imate grčeve - ako osjetite da ste naduti, moguće je da postoji blokada u debelom crijevu. Ako nadutost relativno brzo prolazi, mogući su drugi uzroci, no ako je osjećaj trajno prisutan, i javi se stalna bol u desnoj strani trbuha, to može ukazivati na razvoj raka debelog crijeva. Zato svako nadimanje koje potraje ili se učestalo javlja shvatite ozbiljno i otiđite liječniku.
Jak i dugotrajan zatvor - povremena opstipacija nije razlog za brigu, no ako postane teška i javlja se često, otiđite liječniku.
Tanka stolica ili proljev - ako vaša stolica poprimi tanki i mršavi oblik i dulje je vrijeme takva, to bi moglo ukazivati na prepreku u debelom crijevu. To mogu biti polipi,, no dugotrajni i teži proljevi mogu ukazivati na rak debelog crijeva.
Vaša je stolica čudne boje - Krvarenje iz rektuma obično je crveno, pa ako primijetite tragove svježe krvi u stolici, to jest razlog za brigu. No, i tamna, katranasta stolica ukazuje na to da ima tragova krvi, iako bi uzrok problema mogao biti manje opasan.