Rajčica je jednogodišnja biljka iz porodice Solanaceae, jedna je od najčešće korištenih kultura u svijetu, često se uzgaja u vrtovima, plastenicima i staklenicima ili u loncima na balkonu. Postoji veliki broj različitih sorti, koje se razlikuju po obliku, boji ploda (crvena, žuta, crna, narančasta, tigrasta, zelena), veličini, okusu, vremenu dozrijevanja... Ide uz sva jela, puna je vitamina, minerala i antioksidansa, a posebna je radost kad sočne i ukusne plodove uzgojimo sami na organski način bez primjene štetnih pesticida, kaže Andrea Vugrinović, voditeljica prodaje tvrtke za ekološku poljoprivredu i prodaju ekološkog sjemenja Lokvina iz Čakovca.
Napomenula je kako rajčica treba dobru prozračnost da bi dala što bolji urod, pa je važno između sadnica ostaviti dovoljno prostora. Osim što se tako dobiva bolja prozračnost, manje su šanse da neka bolest prijeđe s jedne biljke na drugu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Također, izuzetno je važno mudro odabrati lokaciju u vrtu za sadnju rajčica kako biste dobili sočne i slatke plodove. Idealan je dio vrta koji ima najmanje deset sati sunčeve svjetlosti dnevno. Pripazite i na vlagu oko biljaka.
- Kako bi zemlja oko rajčica što dulje zadržala vlagu i smanjilo se isparavanje, možete staviti malč ili pokriti tlo folijom. Dobar živi malč oko rajčica je dragoljub, koji, osim što će sačuvati vlagu u tlu, štiti od štetnih kukaca. Rajčicu je nabolje zalijevati kišnicom u ranim jutarnjim ili kasnijim večernjim satima kako po velikim vrućinama ne bi došlo do temperaturnog šoka - savjetovala je Andrea Vugrinović.
- Izbjegavajte zalijevanje po lišću, a ako imate mogućnosti, postavite navodnjavanje kap po kap. Ako nemate navodnjavanje i ne možete redovito zalijevati, tada to činite tako da je po potrebi jače zalijete. Kod čestog zalijevanja malo po malo biljka razvija plitki korijen i ne može crpiti vodu iz dubljih slojeva zemlje, a kod obilnog i rjeđeg zalijevanja razvija dublji korijen - dodala je.
U optimalnim uvjetima za rast rajčica razvija veliku lisnu masu i formira postrane grane (zaperke) u pazuhu razvijenih listova. Zbog slabije prozračnosti povećava se opasnost od razvoja gljivičnih bolesti, a zbog velike lisne mase sunce teže prolazi do plodova, pa oni neravnomjerno dozrijevaju, sitniji su i slabije kvalitete - napominje ova stručnjakinja za ekološku poljoprivredu.
- Kod visokih kultivara zaperci se odstranjuju (pinciranje) dok su još mladi, a kod niskih kultivara pinciranje nije potrebno. Ako vam je neki zaperak promaknuo i narastao veći od 5 do 8 cm, nemojte ga uklanjati kako ne biste previše oštetili biljku i stvorili uvijete za prodor bakterija. Takvim granama samo odstranite vrh - pojasnila je.
Zaperci se uklanjaju rukom, nožem ili škarama, pri čemu mjesto reza treba biti što manje.
- Osim zakidanja zaperaka, zakidaju se vrhovi kako biste ubrzali dozrijevanje rajčice. Zakidanje vrhova (dekapitacija) radi se kad biljka ima od 4 do 6 cvjetnih grančica. Listove koji dotiču tlo ili se uvijaju treba odstraniti, kao i sve požutjele, pjegaste i suhe listove jer mogu biti zaraženi gljivičnim bolestima - kaže Andrea Vugrinović.
Nakon što se počnu oblikovati prvi plodovi, tad je vrijeme za organsko gnojivo. Ono pomaže da plodovi budu krupniji, ali i zdraviji. Važno je dohranjivati sadnice jer se čestim zalijevanjem ispiru hranjive tvari, odnosno odlaze dublje u zemlju i biljka ih više ne može dohvatiti korijenom.
Prirodna zaštita
- Rajčica je podložna velikom broju nametnika te mnogim bakterijskim i virusnim bolestima, pogotovo u kišnim godinama uzgoja. Od velike su važnosti preventivne mjere zaštite od bolesti i štetnika; poštovanje plodoreda, biranje zdravog organskog sjemena i kvalitetnih sadnica, izbor otpornih kultivara, micanje zaraženih dijelova biljaka, kontrola populacije štetnika itd. Svakodnevno obilazite i pregledavajte svoje rajčice kako biste na vrijeme uočili promjene i mogli pravodobno reagirati - rekla nam je Andrea Vugrinović.
Postoje prirodna preventivna sredstva za zaštitu rajčice, poput tekućega gnojiva od koprive, čaja od preslice i pripravka od mlijeka. Prije sadnje dobro zalijte presadnice kako biste ih lakše i uz što manje oštećenja korijena izvadili iz posudica.
Tekuće gnojivo od koprive
Koprivu se usitni, stavi u drvenu ili plastičnu bačvu i prelije vodom, idealno bi bilo kišnicom. Otvorena bačva ostavi se na suncu. S vremenom će se na površini pojaviti pjena zbog vrenja, a nakon prestanka vrenja osjetit ćete vrlo jak miris. Postupak traje od 2 do 3 tjedna.Tekuće gnojivo se prije uporabe razrijedi u omjeru 1:10 i njime se zalijeva rajčica, ali vole ga i kupus, celer, cvjetača, korabica, krastavci i poriluk. Nije prikladno za zalijevanje graška, mahuna i luka.
Čaj od preslice
Ovo je nešto snažnije sredstvo za zaštitu koje povećava otpornost biljke na bolesti, gljivice i trulež, učvršćuje biljno tkivo te otežava urastanje gljivica. Priprema je jednostavna: 1 kg svježe preslice, ili 150 g suhe, prelijte s deset litara vode i ostavite da odstoji 24 sata. Potom sve kuhajte na laganoj vatri pola sata. Čaj ohladite pa razrijedite vodom u omjeru 1:5. Njime prskajte i zalijevajte rajčice tijekom sunčanih dana bez kiše, ujutro ili uvečer. Postupak se ponavlja po potrebi. Postoji još jedan recept pogodniji za manje vrtove - 2 žlice suhe preslice prelijte litrom hladne vode, kuhajte sat vremena na laganoj vatri, procijedite i razrijedite jednakom količinom vode.
Pripravak od mlijeka
Pripravak od mlijeka uglavnom se upotrebljava kao prirodna zaštita biljke od gljivičnih bolesti. Pomiješajte mlijeko i vodu u omjeri 1:10, dakle na 100 ml mlijeka dodajete litru vode. U pripravak možete dodati malo sode bikarbone - žličicu na količinu navedenu u primjeru. Na kraju tekućinu ulijte u bocu s raspršivačem i poprskajte po rajčicama.