Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, potaknuta time da je njena sestra preminula od sarkoma, počela je raditi na tome da se standardizira uspješnost zemalja vezano uz liječenje karcinoma. Hrvatska u tome ne stoji dobro, rezultati te borbe nisu onakvi kakve želimo, što je bio glavni razlog za to da se odlučimo na prijevod knjige 'Klinička onkologija Temeljna načela i praksa', britanskog kliničkog onkologa Petera Hoskina. Britanija ima onkološki sustav koji je izrazito socijalno orijentiran, u kojem se nastoje pomiriti različite onkološke struke u djelovanju prema istom cilju, pa ovim udžbenikom Hoskinsa željeli postaviti u ulogu uzora za razvoj onkologije u Hrvatskoj, kazao je prof. dr. sc. Fedor Šantek, specijalist iz radioterapije i onkologije, iz Zavoda za radijacijsku onkologiju KBC Zagreb na predstavljanju udžbenika.
- Naša struka mora biti socijalno orijentirana, jer takav je i ustroj naše države – naglasio je dr. Šantek, dodavši kako u Hrvatskoj onkologiji danas imamo radioterapiju i internističku onkologiju, dvije struke koje perzistiraju jedna pored druge, iako bi u liječenju više trebale nastupati zajedno.
- Nadam se da ćemo se puno više razvijati u tom pravcu – poručio je, podsjetivši kako je prije otprilike stotinu godina veliku popularnost imao kirurg dr. Hallstatt, iz klinike Schwarzwald u Njemačkoj, koji je zagovarao stav da je rak lokalna bolest te da onkološke pacijente treba liječiti radikalnim kirurškim zahvatima, uz rezanje kakvo se danas protivi etičnosti. Kasnije su i drugi to ponavljali, pa je u liječenju sarkoma, na primjer, standardno liječenje bila amputacija ekstremiteta, ne poštedna operacija ili kemoterapija, ističe dr. Šantek.
Jedan od razloga zbog kojih je taj pristup imao pristalica bila je činjenica da su radikalne operacije u oko 30 posto slučajeva bile uspješne, pojasnio je.
- Potom 60-ih godina dolazi Amerikanac dr. Fischer, patofiziolog, koji kaže da rak nije lokalna, nego sistemska bolest, te promiče što agresivniju kemoterapiju od samog početka liječenja, uvjeren da će se s vremenom naći lijek za sve vrste raka. Mi danas znamo da je istina u sredini, te da je potreban multimodalni pristup u liječenju, kakav je prikazao i naš uzor iz Engleske, profesor Hoskin – kaže dr Šantek.
Pojasnio je kako svjetska iskustva pokazuju da radioterapija danas izliječi oko 12 posto karcinoma, kirurgija oko 30 posto – slično kao i prije stotinu godina – te kemoterapija oko 2 do 4 posto. No, kemoterapija je, dodaje, ipak najveća nada.
- Kako je kemoterapija sve 'pametnija' terapija, svi se nadamo da će se s vremenom pronaći lijek koji će moći izliječiti svaki rak u svakom stadiju. Na žalost, do danas ga još nismo našli, pa su bez kirurgije i radioterapije rezultati loši – pojašnjava dr. Šantek, koji ističe da Hrvatska po smrtnosti od raka stoji loše, a ne bi trebalo biti tako, jer imamo kvalitetne stručnjake.
- SAD imaju visoku incidenciju raka, no ujedno i visoke stope izlječenja. Mi smo na otprilike 'pola-pola', što je malo lošije od prosjeka EU, pa čak i Europe kao kontinenta, i to je šteta – kaže dr. Šantek. Dodaje kako je jedan od problema zanemarivanje struke, odnosno činjenica da danas ponovo 'otkrivamo' radioterapiju i kupujemo nove aparate, nakon što je veliki broj mladih stručnjaka nezadovoljnih zbog nedostatka perspektive napustio klinike i otišao u privatni sektor, ili inozemstvo.
Knjiga Klinička onkologija treća je knjiga Katedre za kliničku onkologiju Medicinskog fakulteta, a uz dr. Šanteka, u prijevodu su sudjelovali i kolege s Katedre za kliničku onkologiju Medicinskog fakulteta, onkolozi, prof. dr. sc. Lidija Beketić--Orešković, prof. dr. sc. Nikola Đaković, doc.. dr. sc. Marija Gamulin te dr. med. Jasmina Marić Brozić.
U pripremi je i zbirka zadataka i kliničkih primjera iz onkologije, a potom i peta knjiga koja će imati naslov 'Preventivna onkologija', koja bi posebno mogla biti korisna liječnicima obiteljske medicine i strukama koje se obraćaju širokoj populaciji, naglašeno je.
Na predstavljanju knjige autorima su čestitali dekan Medicinskog fakulteta, prof. dr. sc. Slavko Orešković, te posebna savjetnica u Ministarstvu zdravstva, prim. dr. sc. Vera Katalinić Janković. Ona je naglasila kako se upravo radi na akcijskim planovima za Nacionalni program borbe protiv raka koji je usvojen u Saboru prije dvije godine te potvrdila da prvi podaci o Hrvatskoj iz registra nejednakosti zemalja EU kad je riječ o liječenju raka, odnosno smrtnosti, za Hrvatsku nisu dobri. To pokazuje da rak još uvijek otkrivamo kasno, u fazi u kojoj je liječenje manje uspješno, naglasila je.