Znanstvenici su napravili namaz koji je u potpunosti od vode. Naime, pokušali su napraviti zdraviju alternativu maslacu koja se sastoji od 80 posto vode i 20 posto masti, dok se pravi maslac radi od 80 posto masti.
Jedna žlica ovog maslaca na bazi vode sadrži četvrtinu masti ili 2,8 grama i 25,2 kalorija. Znanstvenici, nažalost, nisu rekli kada će namaz biti dostupan i kakvog je ukusa, ali prijašnje verzije zdravih maslaca su razočarali kupce.
Međutim, znanstvenici kažu kako je način na koji je maslac napravljen donio ovom namazu jako sličnu konzistenciju pravom maslacu pa tako i kremoznost.
U ovom namazu također ima puno manje zasićenih masti nego što je to u običnom maslacu. Namaz je emulzija, to jest mješavina dviju ili više tekućina koje se obično dobro ne miješaju, a u ovom slučaju to su voda i ulje.
Kombinacija vode i ulja nije ništa novo, ali znanstvenici su sada upotrijebili novu tehnologiju kako bi napravili savršenu mješavinu za odličan zamjenski maslac. Tako su pomiješali veliku količinu vode s minimalnim kapima biljnog ulja i mliječne masti kako bi oponašali teksturu maslaca.
Takvoj mješavini se treba dodati stabilizator kako bi se osiguralo da se maslac ne pokvari. No, znanstvenici tvrde da je ovaj proizvod proizveden isključivo od prirodnih sastojaka.
Običan maslac sadrži oko 84 posto masti i 16 posto vode, što je potpuno suprotno niskokaloričnom namazu. Takav mliječni proizvod sadrži otprilike 11 g masti i gotovo 100 kalorija po žlici i zato potrošači traže zdraviju alternativu.
Ovaj će se namaz prilagoditi ukusu, preferencijama, ali i zdravlju potrošača. U njega se mogu dodati mliječne bjelančevine ili bjelančevine na biljnoj bazi, a budući da je voda nosilac i baza ovog maslaca, on se može prilagoditi prehrani i tako mu se ujedno mogu dodati i vitamini i bolji okus.
Iako znanstvenici za hranu vjeruju da je niskokalorični namaz uspjeh, nutricionist iz Londona se ne slaže s tim.
Rob Hobson, šef prehrambene organizacije Healthspan tvrdi da, kada je riječ o maslacu da ga treba koristiti što manje, pa čak i one zamjenske verzije.
- Bolje jesti pravi maslac na tostu nego nešto što je emulgirano - tvrdi.
Hobson smatra da ako osoba brine o unosu zasićenih masti da bi onda trebala prije smanjiti unos prerađene hrane, poput keksa, kolača i peciva.
- Problem sa zasićenim masnoćama je taj što se često nalazi u hrani koja sadrži veliku količinu soli i šećera. Poput čokolade i pakirane hrane, a maslac je ipak prava hrana - objašnjava.
Zasićene masti su od 1970-ih smatrane kao velika prijetnja zdravlju nakon što su ih znanstvenici povezali s visokim kolesterolom, koji može dovesti do srčanih bolesti. Od tada, mnogi zdravstveni stručnjaci često pokreću raspravu tvrdeći da nisu sve zasićene masti tako loše i da su čak i na neki način dobre za zdravlje.
Postojeće smjernice kažu da zasićene masnoće trebaju činiti više od 10 posto dnevnog unosa kalorija kod odrasle osobe, što je oko 200 do 250 kalorija kod prosječne odrasle osobe koja dnevno treba uzimati od 2.000 do 2.500 kalorija, piše Daily Mail.