Čim je Hrvatskoj zaprijetila pandemija korona virusa, većina velikih tvrtki koje se odgovorno ponašaju prema zaposlenicima, i kojima poslovni procesi to dopuštaju, napravile su reorganizaciju poslovanja i zaposlenike poslali kućama, odakle će do prekida opasnosti od zaraze obavljati posao. Neki su na prvu sigurno bili oduševljeni tom idejom, prije svega jer se više ne moraju rano buditi, sređivati za posao niti gubiti vrijeme na odlazak i dolazak s posla i traženje parkinga, a ni šefovi ih više neće moći kontrolirati. Napokon će imati više vremena za sebe. No je li to baš tako?
Studije koje se na temu rada od kuće već dugi niz godina provode u Americi jasno pokazuju sve veći trend rada od kuće, i to podjednako zbog interesa tvrtki koje tako štede na troškovima poslovnih prostora, struje, vode, grijanja, hlađenja, naknadama za prijevoz, ali i zaposlenika kojih čak dvije trećine radije bira rad od kuće nego u uredima.
Ukupno 3,6 posto Amerikanaca danas radi od kuće i taj broj iz godine u godinu raste. No, iz osobnog iskustva rada od kuće već nekoliko godina, mogu posvjedočiti kako to baš i nije tako jednostavno. Naravno da rad od kuće ima i svojih prednosti, ali ima i te kako puno nedostataka. Pri tom, mi koji radimo od kuće uglavnom vidimo samo nedostatke, dok svi vi koji radite u uredima vidite isključivo prednosti.
Stvarno iskustvo
Iako nisam kancelarijski tip, za rad od doma nisam isprva bio posve spreman, premda, objektivno rečeno, u vrijeme posvemašne digitalizacije i informatizacije za jednog je sportskog novinara poput mene potpuno svejedno sjedi li u redakciji, kafiću, na stadionu, u vikendici na nekom otoku ili kolibi na vrhu planine.
Vjerujte mi na riječ, laptop s dobrom baterijom i mobitel s besplatnim pozivima i dovoljno internet prometa su manje - više sve što mi treba. Nakon prvotnog šoka zbog toga što sam ostao bez ureda, počeo sam razmišljati što i kako dalje. Ideja pisanja iz kafića ili press centara sportskih klubova koje pratim nije mi se činila prihvatljivom i dobrom, barem ne kao trajno rješenje.
Stoga sam odlučio u stanu prilagoditi jedan mali kutak koji će “glumiti” redakciju. Stol, stolica i stabilna internet veza, bili su dovoljni za početak, a sve ostalo je povijest, dovoljno sadržajna da iz osobnog iskustva mogu ponuditi nekoliko praktičnih savjeta. Naravno, nadajući se kako će ova pošast i pandemija korona virusa ubrzo proći te kako ćete se na vaše poslove vratiti za dva - tri tjedna, najviše mjesec ili dva dana.
Odvojite mjesto za ured
Prvi savjet je da dobro promislite pri izboru prostora koji će “glumiti” vaš ured. Ma koliko velik stan bio, teško da ćete moći odvojiti prostoriju samo za sebe. Znači, kako god okrenuli, morate se naviknuti na suživot s članovima obitelji, umjesto s kolegama na poslu. Buka u uredima je veliki problem, u svakoj firmi ima “genijalaca” koji znaju baš sve o svakoj temi i stalno drže mitinge, kao i “bukača” kojima ne treba telefon čak ni za razgovore sa sugovornicima iz drugih županija.
Studije pokazuju kako čak 60 posto zaposlenika u uredima najviše primjedbi ima na kolege koji ih ometaju u poslu. Na užas moje obitelji, pogotovo kćeri studentice, ja sam pravi primjer ovog drugoga, tako da gotovo svaki moj telefonski razgovor završi njenim predbacivanjem zbog buke koju stvaram. Jednostavno, preglasno pričam dok telefoniram, i ma koliko se trudio ne uspijeva mi stišati se. Pogotovo ako se radi o intervjuu, pa sugovornik “buči” s razglasa mobitela, dok ja zapisujem što je rekao, usput mu dovikujući pitanja. Probajte se dakle stišati koliko je god moguće.
Što se prostora tiče, bez obzira kakav bio, osim najosnovnijih stvari trebat će vam stabilna internetska veza, struja, grijanje ili hlađenje prostorije u kojoj ćete raditi i sve to ćete morati osigurati sami. Precizni Amerikanci izračunali su na uzorku od 1000 ispitanika koji rade od kuće kako svaki od njih štedi svojoj tvrtki 4.523.04 dolara (preko 30.000 kuna) u prosjeku godišnje.
U Hrvatskoj je to dakako manji iznos, no ušteda na putnim troškovima, najmu prostora, internetu, grijanju, struji nisu zanemarive, pogotovo ako se pomnože s brojem zaposlenika koji rade od kuće, tako da neke američke tvrtke zaposlenicima plaćaju “naknadu za odvojeni život”, iako je još uvijek znatniji broj onih koji te troškove ne priznaju, kao što je slučaj u Hrvatskoj.
Nitko ne voli 'hrčke'
Drugi savjet je, nemojte nikako postati “hrčak” poput mene, koji pasionirano skuplja sve zapisnike s utakmica, uvezuje sve tekstove koji su ikad izašli i koji ima arhivu praktično svega potrebnog i nepotrebnog, što može zatrebati, ali vjerojatno nikad neće. Naravno, nije na odmet isprazniti par polica ili ladica u koje ćete ugurati najvažnije papire, nešto kancelarijskog pribora, možda i printer, ali u stvarnosti su “laptop s dobrom baterijom i mobitel s besplatnim pozivima i dovoljno internet prometa” sasvim dovoljni.
Ono što se najviše razlikuje rad u uredu i rad od kuće je - radno vrijeme. Mnogi od kolega i šefova to tumače kao da ste na plaćenom godišnjem odmoru, ili da ste im na raspolaganju 0-24. I tako se i ponašaju. I tu morate povući crtu, ako ne zbog sebe, ono zbog ukućana koji imaju pravo na popodnevni mir, a pogotovo navečer.
Studije su pokazale kako oni koji rade od kuće u prosjeku rade 1,4 dana mjesečno, odnosno 16,8 dana godišnje manje od kolega koji dolaze u ured, no s druge strane su puno učinkovitiji i istom roku odrade 14 posto više posla. A to je, složit ćete se, i onako najvažnije. Kao i to što se čak 77 posto zaposlenika koji rade od kuća manje žali na stres. Čak 15 posto “milenijalaca” bi se odreklo nekih beneficija za mogućnost rada u fleksibilnom radnom vremenu od kuće.
Ozbiljan posao i čuvanje djece ne ide zajedno
No to što ste 0-24 na raspolaganju svojoj firmi nije jedini problem. Naime, slično će se prema vama postaviti i vaši ukućani. Kad ste već kući i “ne radite ništa”, i oni će, posve logično, smatrati kako vam nije problem otići do prodavaonice, staviti robu sušiti, usisati prašinu, zaliti cvijeće, dokuhati ručak, ukratko obaviti sve moguće kućanske poslove. Pa čak i čuvati djecu!? Ozbiljan posao i čuvanje djece nemoguća su kombinacija, i prije ili kasnije ćete nešto zabrljati na poslu, ili će dijete bez kontrole napraviti štetu po kući.
Ljudi koji rade od kuće vode zdraviji život, imaju više vremena za sebe, ali čak 29 posto ispitanika koji rade od kuće izjasnilo se kako im je veliki problem upravo taj balans posla i obavljanja kućanskih poslova koje njihovi ukućani traže od njih.Jedna od velikih pogrešaka koje vam se mogu dogoditi je da se potpuno opustite, da primjerice ujutro skuhate kavu i sjednete za računalo u pidžami. To definitivno nije dobar pristup. Ne kažem da se morate skockati, obući košulju i staviti kravatu, ali pokušajte se koliko toliko pripremiti za posao.
Bez obzira što ste kući i ne morate u ured, lakše ćete se posvetiti poslu ako se za njega spremite. Rad u trenirci umjesto u košulji ima svojih prednosti, ali definitivno ima i nedostataka, i nakon nekog vremena ćete se i sami u to uvjeriti. Rad od kuće mnogi vide i kao priliku za ležerno obavljanje posla, no ležernost ne treba brkati s učinkovitosti.
Kako bi zadržali efikasnost koju bi imali da vam šef stoji za vratom, zadajte si zadatke sami, zapišite što sve morate obaviti i u kojem roku, jer vas na to nitko drugi neće podsjećati. Jednako tako, rad od kuće ne znači ni da se nakon obavljenog posla možete zavaliti na kauč i čitate novine. To što ne morate na posao ne znači da ne trebate izlaziti van iz kuće. Čovjek nije otok i ne smije se osamiti. Ako u danu spavate osam sati, od preostalih 16 barem polovinu provodite s kolegama na poslu. Socijalni kontakti su važni i nemojte ih zanemarivati. Kreirajte grupe na mobitelu kako biste ostali u kontaktu s kolegama, no i tu budite oprezni i uspostavite pravila, te ih koristite isključivo za posao.
Isto tako, povežite se s kolegama na društvenim mrežama, povremeno ih razveselite pozivom, čestitajte im rođendane, obljetnice... Ukratko, moj savjet da se dok se radit kod kuće ponašate kao da ste u uredu, a ne kod kuće, a kad završite posao, ponašajte se kao da ste iz ureda - otišli. Svaki put kad poštar zazvoni na vratima, kad vas obitelj zove na ručak, kad vas djeca pozovu da se malo s njima poigrate, a kućni ljubimac da ga izvedete u šetnju, poremetit će vam koncentraciju i zaustaviti u onome što radite te tako produžiti radni dan. Bez obzira što radite od kuće, morate povući jasnu granicu između radnog i slobodnog vremena. Za vaše dobro, ali i dobro vaše obitelji.
POGLEDAJTE VIDEO: