Proganjaju me preko Facebooka ili prate putem Twittera, psihoza je s kojom je više pacijenata stiglo na psihijatriju u bjelovarsku bolnicu. Psihijatrija takve opise naziva sumanutim idejama, a među njima su najčešća upravo umišljena proganjanja.

Prije ere interneta i društvenih mreža oboljeli su najčešće imali sumanutu ideju proganjanja preko satelita ili recimo TV ekrana.

Danas su u taj spektar ušli i sasvim novi pojmovi s kojima se susrela dr. Dunja Drobac, specijalizantica psihijatrije u spomenutoj bolnici.

Liječenje je doživotno

– Globalnom uporabom interneta i različitih društvenih mreža sve se češće javljaju sadržaji poput proganjanja preko Facebooka, Twittera i sličnih mreža. Analizom sadržaja i formi tih specifičnih tzv. Facebook psihoza zaključujemo da one nisu novi dijagnostički entitet, nego modificirani sadržaj već poznatih formi sumanutih ideja proganjanja, emitiranja i kontrole. U proučavanju sumanutih ideja od ključnog je značenja uvažavanje aktualnog društvenog i kulturnog konteksta – objašnjava dr. Drobac ističući razliku između psihoze i ovisnosti. Pacijenti s ovim problemom nisu, odnosno ne moraju biti ovisni o internetu i društvenim mrežama, već imaju psihotični poremećaj s karakterističnim simptomima.

Na takve psihičke poremećaje redovito utječu, objašnjava dr. Drobac, kulturni i povijesni čimbenici, okoliš, aktualna društvena situacija...

– Karakteristično za psihoze je što ti pacijenti ne testiraju realitet, a osobe s problemom ovisnosti nemaju taj problem i liječe se na drukčiji način. Psihotičnog pacijenta liječimo u bolnici – kaže dr. Drobac dodajući, u vezi s tretmanom, da je važna razlika je li riječ o bolesti ili poremećaju. U slučaju bolesti liječenje je zapravo doživotno, odnosno pacijent može svoje stanje držati pod kontrolom uz pomoć lijekova, dok je kod poremećaja liječenje kraće i pacijent će vjerojatno ozdraviti.

I u jednoj i drugoj varijanti liječi se antipsihoticima. No, ono što je nužno jest u inicijalnom razgovoru s pacijentom tražiti i informacije o korištenju društvenih mreža. I to je krucijalna razlika u odnosu na prijašnje godine.

Izraelsko istraživanje

– Koristi li pacijent internet i društvene mreže dragocjen je podatak kojem bi trebalo pristupiti s jednakom ozbiljnošću kao i kod uzimanja drugih podataka, poput onih o navikama pacijenta ili eventualnoj zloporabi psihoaktivnih tvari – zaključila je dr. Drobac koja je ove slučajeve, zajedno s kolegicom dr. Janom Pušić, obradila i u stručnom radu.

Povezanost psihoza i Facebooka, odnosno društvenih mreža, utvrđena je i jednim inozemnim radom, onim dr. Uri Nitzana sa Sveučilišta u Tel Avivu.

Prema istraživanju dr. Nitzana, pacijenti koji su imali takve napade imaju i neke zajedničke osobine poput usamljenosti i neiskustva s tehnologijom.