Dva do tri milijuna ljudi godišnje oboli od nekog oblika zloćudnog tumora kože, od čega čak 160.000 od najzloćudnijeg među njima, malignog melanoma od kojega tijekom godine umire 41.000 ljudi, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije. Kao krivca za sve veći broj oboljelih stručnjaci navode svjetske klimatske promjene, kao i promjene u stilu života. U svijetu, ovisno o zemljopisnim područjima, broj novih slučajeva raste između 3 i 7 posto godišnje. U Europi oko 54.000 ljudi godišnje oboli od melanoma. Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske od 1968. do 1995. godine, učestalost malignog melanoma povećala se za 309 posto, a smrtnost od melanoma za 310 posto. Zadnji zaokruženi podaci iz 2005. godine govore da u RH oboli 13,4 muškarca na 100.000 stanovnika i 10,3 žene na 100.000 stanovnika. Prema učestalosti melanom je u Hrvatskoj na 11. mjestu među svim zloćudnim tumorima, a godišnje se dijagnosticira oko 600 novooboljelih. Najčešće obolijevaju ljudi između 40 i 60 godina starosti, iako je sve više oboljelih dječje i adolescentske dobi. Izloženost ultraljubičastim zrakama smatra se glavnim rizičnim čimbenikom u razvoju svih zloćudnih tumora kože, tako i melanoma.
Posebno zabrinjava što se melanom najčešće otkrije tek u uznapredovaloj fazi, a tada su izgledi za izlječenje manji. Kako bi se potaklo rano otkrivanje melanoma, od prošle godine i Hrvatska sudjeluje u organizaciji Europskog dana borbe protiv melanoma (Euromelanoma day). Slogan projekta je “101 razlog za pregled tvojih madeža” jer se melanom vrlo često javlja u obliku promjene madeža.

>>> Osobit rizik imaju ljudi koji su u djetinjstvu imali opekline od sunca te oni koji povremeno ili intenzivno borave na suncu ili posjećuju solarije. Koža ima gotovo neizbrisivo pamćenje izloženosti UV zračenju i kroz godine nagomilana oštećenja stanica kože ne mogu se više popraviti. Ugroženi su ljudi izrazito svijetle puti, svijetlih očiju i svijetle kose, ljudi koji su u obiteljskoj povijesti imali melanom ili drugi zloćudni tumor te svi koji imaju atipične madeže.

>>> Teba nanositi zaštitna sredstva na sve suncu izložene dijelove, koristeći zaštitni faktor (SPF) najmanje 15, koji osigurava širok spektar zaštite od oba ultraljubičasta zračenja (UVA i UVB). Ponovno ga treba nanositi svaka dva sata, čak i za oblačnih dana, nakon plivanja ili znojenja. Nositi treba posebnu zaštitnu odjeću dugih rukava i nogavica, šešir velikog oboda i sunčane naočale, boraviti u hladu osobito između 10 i 16 sati te se dodatno štititi blizu vode.