Ozebline se najčešće javljaju na krajnjim dijelovima tijela kao što su nos, uši, ruke i stopala. To su akutna oštećenja kože i potkožnog tkiva, a da netko ima smrzotine prepoznat ćete po ovome:
- Početne promjene očituju se na koži tvrdoćom, bljedilom, kasnije crvenilom i plavkastom bojom. Zahvaćeno područje obično je manje osjetljivo na dodir, iako može biti prisutna jaka bol. Nagli prestanak osjećaja hladnoće pouzdan je znak početka procesa smrzavanja - objašnjavaju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
Naglašavaju da oštećenja ponekad mogu postati takva da je oporavak kože nemoguć. To ovisi, osim o tome koliko je hladno i koliko dugo je netko bio na hladnoći, i o stanju periferne cirkulacije, količini vlage u zraku, vjetru...
- Svi ovi čimbenici utječu na to da li će smrzotina biti površinska ili duboka. Kod površinskih smrzotina javljaju se nakon više sati, čak i nakon 2 dana, mjehuri ispunjeni bistrom tekućinom. Duboke smrzotine zahvaćaju potkožno tkivo, ponekad mišiće, tetive, kosti. Na površini se javljaju mjehuri ispunjeni krvavom tekućinom. Neliječena smrzotina uglavnom završava infekcijom i gangrenom - objasnili su u HZJZ-u.
Gangrena je odumiranje tkiva zbog potpunog izostanka cirkulacije, a amputacija je često jedina opcija da se čovjeka spasi.
Prva pomoć kod smrzavanja
- Čovjeka treba unijeti u toli prostor i skinuti sve mokro s njega, kao i sve što ga steže - čarape, cipele, prstenje, narukvice...
- Dajte mu topli napitak da mu se tijelo počne ugrijavati i iznutra.
- Mjehuri na koži ne smiju se otvarati, već samo pokriti sterilnom gazom.
- Prste na rukama treba odvojiti umetanjem komadića mekane tkanine.
- Ukoliko bolnica nije blizu i dulje trebate čekati stručnu pomoć, pokušajte ugrijati smrzotine, ali ikako ne naglo - uronjavanjem u toplu vodu ili stavljanjem termofora s vrućom vodom. Naime, to može izazvati dodatna oštećenja na koži.
- Nakon podizanja unutarnje temperature, valja započeti ugrijavanje smrznutih dijelova tijela u vodi početne temperature 10 do 15 °C. Temperatura vode postupno se povećava, svakih 5 minuta za 5 °C, do maksimalne temperature od 40 °C . Trljanje smrznutog dijela tijela snijegom ili rukama ili izlaganje izravnom izvoru topline je zabranjeno jer takav postupak redovito uzrokuje još veća oštećenja i stvara povoljne uvjete za infekciju - kažu u HZJZ-u.
- Smrznuti dijelovi tijela moraju mirovati, a ako se radi o nogama, tada ih je potrebno malo podignuti, smjestiti u povišen položaj.
- Pomoći nekome da se zagrije možete i vlastitim tijelom, priljubite se uz njega.
- Preporuka je ozlijeđenom dati nešto protiv bolova jer je ugrijavanje smrzotine bolno.
Nikako nemojte raditi ovo:
- Ugrijavati smrznute dijelove tijela ako ih ne možete održavati toplim. Ponovno smrzavanje može prouzročiti još veća oštećenja. Za ugrijavanje smrzotina koristiti direktne suhe izvore topline (kao što je radijator, grijalica, termofor, fen). Direktna toplina može uzrokovati oštećenje tkiva - upozoravaju u HZJZ-u.
Također, smrznute dijelove tijela nemojte masirati, a nemojte niti dozvoliti ozlijeđenome da puši i pije alkohol dok se ne oporavi - to utječe na cirkulaciju.
Kada dolazi do hipotermije?
Hipotermija ili pothlađenost je stanje kada se tjelesna temperatura spusti ispod 35 stupnjeva Celzijusovih. To se događa kada naše tijelo brže gubi toplinu nego što je može proizvesti.
- Simptomi hipotermije nisu jasni i uključuju: osjećaj gladi, mučninu, vrtoglavicu, groznicu ili prisutnost ubrzanog disanja, mogu biti prisutne izražena ukočenost, slabost ili tresavica. Izraženost simptoma ovisi o tjelesnoj temperaturi, pridruženim ozljedama i bolestima te načinu nastanka - objašnjavaju u Hrvatskom planinarskom društvu i dodaju:
"Kad se temperatura snizi na manje od 35ºC, smanjuje se sposobnost stvaranja topline i tjelesna temperatura nastavlja padati ako se ne poduzmu određene mjere. Na žalost, prve znakove hipotermije nije lako uočiti i često se mogu previdjeti. Nagli ulazak u hladnu vodu izaziva smetnje disanja, paniku i brzi umor.
Ako je temperatura vode oko 0°C, čovjek gubi svijest za 15 minuta, a ukoliko je temperatura vode oko 10°C, gubitak svijesti nastupa nakon 30 minuta do jednog sata, a smrt za oko 1-2 sata. Moramo znati da se u vodi tijelo hladi nekoliko desetaka puta brže nego na zraku, a posebno kod povišenih tjelesnih aktivnosti."
Kažu da se hipotermija može podijeliti u tri vrste:
Blaga hipotermija (32 - 35ºC): ubrzano disanje, suženje površinskih krvnih žila, ubrzan rad srca, povišenje krvnog tlaka, nesigurnost u hodu, poremećaj govora, smanjenje motoričke koordinacije, letargija, apatija, zbunjenost, smanjena moć rasuđivanja, tresavica.
Umjerena hipotermija (28 - 32ºC): prestanak tresavice, proširenje zjenica, delirij, usporenje refleksa, promijenjena razina svijesti, usporenje rada srca, promjene na EKG-u, hladna diureza.
Izražena hipotermija (<28ºC): nereaktibilnost ili koma, snižen krvni tlak, jako hladna kože, edem pluća, prestanak disanja, promjene u krvi, može se doimati mrtav, fibrilacija srčanih klijetki, asistolija, gubitak svih refleksa."
Savjetuju i kako pravilno omotati unesrećenog u tzv. Hiblerov toplinski omotač
"Bolesnika položite na raširene deke, ako je moguće vunene. Ispod tijela unesrećenog treba postaviti aluminijsku ili plastičnu foliju ili nešto sličnih svojstava. Složeni ručnik ili plahtu namočite u vruću vodu ne topliju od 70°C, položite ručnike na prsni koš i trbuh bolesnika i zamotajte spomenutom folijom.
Ruke ostavite izvan folije. Nakon svega umotajte čitavo tijelo dekama tako da samo lice ostane otkriveno. Namočeni ručnik ili plahtu mijenjajte svakih sat vremena."