Ljeti u Jadranu vrebaju morski ježevi, vlasulje i meduze te neke ribe koje mogu izazvati ozbiljna trovanja, poput paukovki (pauk žutac, crnac, bijelac i mrkulj), škarpinki (škarpina, škrpun, crvena škrpinica...) ili raža (golub kosir, raža žutulja).
Nedavno su se u Kaštelanskom zaljevu raširile kolonije meduza. Ta želatinozna stvorenja, uglavnom sazdana od vode, spadaju u red žarnjaka, a od otrovnih vrsta najpoznatiji su uhati klobuk (lat. Aurelia aurita), morska mjesečina (lat. Pelagia noctiluca) te morsko pluće (lat. Rhizostoma pulmo), kaže dr. med. Ivana Bočina iz Nastavnog zavoda za Javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije te dodaje kako njihov ubod izaziva prodornu bol vrlo sličnu opeklini.
Nakon uboda treba ostati miran te mjesto ozljede isprati morskom, a ne slatkom vodom, koja pojačava osjećaj bola.
MEDUZE
- Imaju duge krakove sa žarnim stanicama koje luče otrov. Dodirnu li se, dolazi do izbacivanja žarne niti, koja poput harpuna ubada tkivo i prenosi otrov - kaže Bočina.
Na mjestu uboda javljaju se crvenilo, oteklina i plikovi. Mogu se razviti i sekundarne infekcije, ozljede i promjene poput ekcema praćene jakim svrbežom, krastama te promjenama boje kože.
- Ne trljajte mjesto uboda jer se tako otrov dodatno utrljava u tkivo. Isperite ga morskom vodom. Možete ga dodatno isprati octom ili alkoholom jer ta sredstva blokiraju ‘neeksplodirane’ žarnike. Postoje lijekovi, kreme i masti koji smanjuju upalu i svrbež koji se ne smiju koristiti bez liječničkog nadzora. Ako je zahvaćena ruka ili noga, treba je imobilizirati – dodaje.
Ubodi na području očiju, lica, usta ili genitalija zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć. Otrov u ustima može izazvati teškoće s disanjem i gutanjem, pa je nužno što prije doći do zdravstvene ustanove. Na području očiju, osim lokalne upale, crvenila, oteklina i suzenja, može izazvati i trajno oštećenje vida, pa ga kod uboda oka valja temeljito isprati slatkom vodom i brzo potražiti pomoć liječnika.
VLASULJE
U Jadranu su česte smeđa (lat. Anemonia sulcata) i crvena vlasulja (lat. Actinia equina), dok je rjeđa njihova najotrovnija srodnica - zelena vlasulja (lat. Actinia cari). I one na lovkama sadržavaju žarnike ispunjene otrovom. Pri dodiru s vlasuljom osjeti se ubod poput žalca, a bol i ne mora biti jak. Nakon nekoliko minuta pojave se na koži crveni krugovi i osip, koji obično nestanu za jedan dan.
Mogu se javiti i mjehurići, a zbog svrbeža nije rijetka niti sekundarna infekcija kože. Ubod se treba isprati morskom vodom i vinskim octom, a može i alkoholom. Liječnici u slučaju jačih simptoma propisuju antihistaminske i kortikosteroidne preparate. U težim slučajevima, ako je zahvaćen veći dio kože, mogu se javiti mišićna bol, povišena temperatura, povraćanje, pa i gubitak svijesti. Tad je nužno zatražiti medicinsku pomoć - kaže naša sugovornica.
MORSKI JEŽINCI
U rani se obično vide polomljeni djelići bodlji, a na mjestu uboda crvenilo i oteklina. Mjesto uboda treba dezinficirati alkoholom ili antiseptikom te, ako ste spretni, sterilnom iglom koja se može kupiti u ljekarni i izvaditi bodlje. Zatim ranu treba zaštititi sterilnom gazom ili flasterom te mirovati, osobito ako ima puno uboda u stopalu. Ako niste sigurni u svoje kirurške sposobnosti, te ako je došlo do gnojenja rane, najbolje je javiti se liječniku.
OTROVNE RIBE
U prvu skupinu otrovnih riba spadaju paukovke, zatim škarpinke i ražolike ribe. Njihov otrov je vrlo jak, osobito najmanjeg, ali najotrovnijeg pauka žutca, koji je po djelovanju sličan zmijskom. Bol koji se javlja žestok je, pulsirajuć, širi se od mjesta uboda, koje oteče i mijenja boju, ide od sasvim bijele preko crvene do tamnomodre, a mogu se pojaviti i mjehurići.
Ranu treba isprati, a ostatke otrovnih bodlji odmah izvaditi. Kako je otrov termolabilan, odnosno osjetljiv na povišenu temperaturu, ubodeni dio tijela treba uroniti u vruću vodu koliko možete izdržati, a da se ne opečete. Kod teških slučajeva uboda ribe pauka mogu se pojaviti vrtoglavica, opća slabost, znojenje, povišena temperatura, nesvjestica, te problemi s disanjem i radom srca.
Unesrećenog je potrebno što prije dopremiti u najbližu zdravstvenu ustanovu, te po potrebi provesti postupak oživljavanja. Ako su rane kod uboda veće (npr. razderotina) nužno ih je kirurški obraditi.
Mala udica izvlači se prema naprijed, veliku ipak prepustite liječniku
Ubodete li se na udicu, ne vucite je natrag, jer zbog njene forme možete napraviti samo dodatnu štetu. Ako se ne radi o velikoj udici i rani na prstu, stisnite zube i udicu pokušajte izvući prema naprijed. Zatim odrežete dio s kukicom, pa izvučete ostatak. Ranu treba dezinficirati alkoholom ili antiseptikom te prekriti sterilnom gazom, kaže dr. Bočina.
Ugriz murine treba kirurški obraditi liječnik
Na mjestu ugriza murine javljaju se crvenilo, oteklina, jaki bolovi, grčevi i otežano disanje. Kako je i ovaj otrov termolabilan, mjesto ugriza je potrebno uroniti u toplu vodu. Potom je treba dezinficirati i prekriti sterilnom gazom. Ako je nemate, radije ju ostavite otvorenu. Ugriz murine je nužno kirurški obraditi.
I mrtva meduza može ubosti pa je nemojte dirati
Kod uboda meduza u područje usta vrlo rijetko može nastati stanje opće alergijske reakcije i šoka, koje se manifestira poteškoćama u disanju, općom slabosti, glavoboljom, povraćanjem, grčenjem mišića i promjenama tjelesne temperature i svijesti. Tad je zbog ozbiljnosti stanja nužno unesrećenog što prije dovesti do najbliže zdravstvene ustanove, a u međuvremenu, ako je potrebno, provesti i postupak oživljavanja. Potrebno je upozoriti da i mrtva meduza može opeći, pa ako je nađete na obali, ne dirajte - kaže dr. Ivana Bočina.