Iako je ropstvo ukinuto nakon uvođenja Trinaestog amandmana 1865. godine, crnci su još uvijek imali vrlo malo mogućnosti da steknu financijsku sigurnost u područjima izvan poljoprivrede. Kad je riječ o ženama, prilike su bile gotovo nepostojeće.
Međutim, to nije zaustavilo crnkinje da neumorno rade na postizanju svojih ciljeva, oblikujući povijest i usput se boreći s predrasudama.
Jedna od njih bila je Madam C.J Walker (rođena kao Sarah Breedlove), vlasnica imanja u Idlewildu, prva američka milijunašica bilo koje rase koja je uspjela samostalno. Uspjela je izgraditi carstvo od nule prodajom i proizvodnjom proizvoda za kosu.
I sama je bila kći oslobođenih robova, rođena u Delti, Louisiana, 1867. godine pod imenom Sarah Breedlove. Kasnije u životu, nakon godina teškog rada, na plantaži na kojoj je odrasla i u praonici St. Louisa kamo se preselila 1888., preimenovala se u C.J. Walker, zajedno s titulom Madam, nakon njenog prvog braka.
Moglo bi se reći da se Breedlove borila od prvog dana ― rodila se u obitelji sa šestero djece te ostala bez roditelja kad je imala sedam godina. Sa četrnaest godina već je bila udana. Kad se preselila u St. Louis, imala je 20 godina, trogodišnju kćer, bivšeg muža i ni dolara u džepu.
Sljedećih 18 godina radit će kao pralja, zarađujući tek toliko da preživi. U međuvremenu je Breedlove naučila čitati i pisati u lokalnoj crkvi, dok se borila da svojoj kćeri omogući formalno obrazovanje.
Kad je bila u kasnim tridesetima, godine nevolja dovele su do toga da joj je kosa počela opadati. Potaknuta strahom od gubitka kose, Sarah Breedlove počela je proučavati kozmetičke proizvode koji su se tada prodavali.
To ju je potaknulo da proizvodi vlastite lijekove na temelju dostupnih proizvoda, dok je u isto vrijeme radila kao prodajni agent za još jednu samostalnu crnkinju u industriji ― Annie Minerva Turnbo Malone ― čija je tvrtka već bila u procvatu.
Oko 1905. preselila se u Denver i udala za Charlesa “C.J.” Joseph Walkera, prodavač novinskih oglasa, koji je podržao njezina nastojanja da pokrene tvrtku za proizvode za kosu. Potom je Sarah Breedlove preuzela ime svog supruga, dodajući si titulu Madam kao referencu na niz popularnih francuskih modnih dizajnerica i mogula industrije ljepote tog doba.
Prema njezinoj službenoj biografiji, Madam Walker je uspjeh svoje formule sanjala - u snu joj je visoki Afrikanac dao sastojke za njezin recept za rast kose.
Neki od tih sastojaka bile su biljke koje rastu isključivo u Africi, no to je nije spriječilo da ih nabavi. Tako je rođena legenda o 'Čudesnom uzgajivaču kose'. Bio je to prvi u liniji njezinih proizvoda za crnačku kosu, koji je ubrzo postao hit u afroameričkim krugovima. No njezin doprinos tu nije završio - njezini su proizvodi redefinirali pojam ljepote na nacionalnoj razini.
Dok je standard tog vremena isključivao crnce, smatrajući bijele žene oličenjem ljepote, njezini su proizvodi stvorili protutežu toj viziji. No, kao i sve u njezinom životu, nije došlo samo od sebe.
Radila je dan i noć stvarajući mrežu klijenata, od kojih su mnogi bili dio raznih crkvenih skupina i klubova. Objavljivala je oglase u afroameričkim novinama diljem zemlje i vrlo brzo postala konkurentica svojoj staroj mentorici, Annie Malone, koja ju je čak optužila da je kopirala njezinu formulu za uzgoj kose.
Prepirka između dviju žena još uvijek je predmet rasprave, budući da se Walker danas često navodi kao prva afroamerička milijunašica u Americi, dok je, zapravo, Malone prva postigla taj status.
Unatoč tome, Walkerov posao procvjetao je 1910-ih. Često je sudjelovala u dobrotvornim akcijama i nudila pomoć za one kojima treba te davala stipendije studentima. Walker je također podupirala razne inicijative za građanska prava u svrhu osnaživanja crnih žena diljem Sjedinjenih Država.
Madam Walker zaslužila je poštovanje i zahvaljujući pojavljivanju na konvenciji Nacionalne crnačke poslovne lige 1912. godine. Iako nepozvana, izašla je na pozornicu i održala inspirativan govor, prisiljavajući publiku, u kojoj su sjedili sami muškarci, da prepoznaju njezin trud.
- Sigurno mi nećete zatvoriti vrata pred nosom. Ja sam žena koja je došla s polja pamuka na jugu. Nakon toga sam bila pralja, pa kuharica, a nakon toga pokrenula biznis s preparatima za kosu. Sagradila sam tvornicu na vlastitom imanju - ispričala je okupljenima.
Do 1916. skupila je dovoljno novaca da kupi imanje od četiri hektara u istoj četvrti New Yorka u kojoj je živio John D. Rockefeller. Potom je naručila dizajn svoje buduće bile od Vertnera Woodsona Tandyja, jednog od prvih afroameričkih arhitekata u zemlji.
Walker je voljela i voziti - imala je više automobila te se vozila po New Yorku. Pritom je izluđivala svoje snobovske i šokirane susjede bijelce. Za njih ona nije bila samo crna žena, bila je i 'novi novac' ― žena koja je sama stekla bogatstvo.
Manje od godinu dana nakon što se uselila u svoju raskošnu vilu, Madam C.J. Walker umrla je od zatajenja bubrega 25. svibnja 1919. godine.
Njezino naslijeđe postavilo je ljestvicu za budućnost industrije ljepote, izvuklo mnoge crne žene iz siromaštva i promijenilo način na koji su percipirani crnci – posebno u južnim državama – u doba segregacije, rasnog nasilja i netrpeljivosti, piše The Vintage news.