Znanstvenici sumnjaju da kemikalija bisfenol A, koja se koristi u proizvodnji raznih plastičnih proizvoda, utječu na čovjeka već u maternici, mijenjajući mu metabolizam i na taj način ga osuđuju na doživotnu borbu protiv debljine.

Debljina je epidemija 21. stoljeća, a znanstvenici se sve više okreću znanstvenoj teoriji da su jedan od uzroka debljine i razni kemijski spojevi koji su pokretači endokrinih poremećaja, a nalaze svuda oko nas. Bisfenol A, ali i druge kemijske spojeve koji negativno utječu na nas, možemo pronaći u plastici, konzervama, u vodi koju pijemo, u hrani koju jedemo i kozmetici koju koristimo. Sve u svemu, nikad nije bila namjera da se ti kemijski spojevi nađu u ljudskom tijelu, ali njihov utjecaj je tu i izrazito je ozbiljan.

Dugogodišnja istraživanja pokazala da nije hrana jedino što nas deblja

Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL Danas znanstvenici šire svoje polje istraživanja sa životinja na ljude kako bi testirali teoriju da je fetalna izloženost ljudski stvorenim kemikalijama ključan razlog za globalnu epidemiju pretilosti.

Možda zvuči nevjerojatno, ali ideja da nas kemikalije u okolišu čine debelima, nije ništa novo. Već desetljećima razni znanstvenici testiraju kemikalije i čini se sve realnije da plastična pakiranja u kojima držimo hranu ili limenke iz kojih pijemo gazirana pića stvarno otpuštaju kemikalije koje utječu na stvaranje masnog tkiva. istraživanje dr. Baillie Hamilton se temelji na dugogodišnjem eksperimentiranju i suradnji s drugim znanstvenicima. 

Kemijske kalorije

Urednica Natural News Pat Thomas je 2006. godine provela duboku analizu povezanosti kemikalija i naglog porasta pretilosti, koja je kasnije prerasla i u knjigu. U knjizi je povezala već poznate uzroke debljanja, kao što su preveliki obroci, gazirana pića, nedovoljno sna s manje poznatim - utjecaj kemikalija na tijelo, količina lijekova koje pijemo te "brze yo-yo" dijete na temelju kojih se stvorio multibilijunski biznis.

Foto: Dreamstime

Ali ono što nije općepoznato je da postoji veliki utjecaj na naše tijelo u obliku raznih kemikalija koje se koriste u obradi hrane i raznih proizvoda koje koristimo svaki dan, prenosi NY Natural News.

Kemijske kalorije za koje ni ne znamo da unosi u tijelo:

• Bisfenol A (BPA) - kemijski spoj koji oponaša estrogen koji se najviše koristi za izradu polikarbonatne plastike. To su prozirni i tvrdi plastični proizvodi koji se mogu opetovano koristiti (plastične kutije za sendviče, flašice za bebe, boce za pića i sl.). Također se koristi za izradu raznih polimera, fungicida, antioksidansa, boja i smola.
• Organokloridi - dokazano je  da visoke doze organoklorida mijenjaju rad metabolizma (usporavaju ga) i utječu na zadržavanje masnoća u tijelu.
• Organofosfati - ključni dio mnogih insekticida, herbicida i živčanih agensa. Organofosfatni pesticidi, kao što su malation, dursban, diazinon i karbonati, čine 40% svih pesticida koji se upotrebljavaju.

Foto: Alibaba.com

• Ftalati - organski kemijske spojevi esteri ftalatne kiseline i alifatskih alkohola koji su poznati kao plastifikatori ili omekšivači  tj. u svrhu poboljšanja savitljivosti različitih vrsta plastika, piše Hrvatska agencija za hranu. Nalazimo ih u podzemnim vodama, rijekama i pitkoj vodi, u mesu i mliječnim proizvodima. Oko 95% proizvodnje ftalata u posljednjih nekoliko desetljeća vezano je za PVC industriju. 
• Polibromirani retardanti - dodaju se raznim proizvodima uključujući računala, televizore i kućanske tekstilije radi smanjenja rizika od požara. Također se nalaze u dječjim madracima, pjenastim madracima, auto sjedalima i PVC proizvodima. Imaju izrazito loš utjecaj na štitnjaču.
• Karbamati - uključuju aldikarb, bendiokarb, karbaril, propoksur i tiofanat metil, karbamati se koriste u velikoj mjeri u poljoprivredi, šumarstvu i vrtlarstvu. Znanstvenici smatraju da imaju utjecaj na razne hormonske poremećaje.
• Benzo(a)piren - česti zagađivač hrane koji pripada obitelji kemikalija poznatih kao policiklički aromatski ugljikovodici (PAH). Proizlazi iz katrana i ulazi u atmosferu kao rezultat nepotpunog sagorijevanja fosilnih goriva. Kod životinja je dokazano da uzrokuje debljanje bez ikakve promjene prehrane. Foto: Dreamstime
• Otapala -  su neurotoksične kemikalije koje uključuju ksilen, diklorobenzen, etilfenol, toluen, aceton i trikloretan, a možemo ih pronaći u ljudskim uzorcima krvi. Koriste se u mnogobrojnim industrijskim procesima, a sastavni dio  su ljepila, sredstva za čišćenje, perilica, parfema, boja, lakova, pesticida, benzina, sredstva za čišćenje i voska.
• Kadmij - najčešće ga susrećemo kao zaštitni premaz za čelik, kao sastavni dio raznih legura, a može se pronaći i u fosfatnim gnojivima, fungicidima i pesticidima. kadmij iz tla upijaju biljke i distribuira se na jestivo lišće (kao na primjer špinat i blitva), sjemenke i plodove. Putem prehrane se unosi u organizam gdje se može nakupiti u mlijeku i masnim tkivima. Kadmij je neurotoksičan i potencijalni hormonski prekidač.

U Hrvatskoj pretila je četvrtina građana u dobi između 45 i 72 godine te devet posto djece.