Budući da u očima nema receptora za bol, to što se ona ne osjeti ne znači da su oči zdrave, upozoravaju stručnjaci. Svaka promjena vida ima svoje značenje. Male tamne sjene koje plutaju pred očima sastavni su dio normalnog vida te obično nisu razlog za brigu. Sjene su zapravo ostaci strukture kolagena koji formira sluznicu oka. Pomoću njega oko zadržava svoj oblik, no ostaci mogu pobjeći s ruba na sredinu vidnog polja.
Pojava takvih plutajućih sjena ne zahtijeva posjet liječniku osim ako se sjene ne počnu pojavljivati zajedno s bljeskovima svjetla ili ukoliko se jedna tamna sjena u vidnom polju duže vrijeme ne miče. U tom slučaju moguće je da se mrežnica odvaja od stražnje strane oka, a taj proces može trajati od jednog dana do dva tjedna.
Glavni simptom odvajanja mrežnice je velika prazna točka u vidnom polju koja ne nestaje, te je u tom slučaju potrebno odmah potražiti liječnički pomoć. Odvajanje mrežnice češće je kod kratkovidnih ljudi, a pravovremena pomoć spriječiti će trajne posljedice na vid.
Svjetla u bojama, poput gledanja u kaleidoskop
Većina ljudi vidjeti će spektar svjetla u raznim bojama ako dovoljno dugo gledaju u jednu bijelu točku. To je uzrokovano fotosenzitivnošću mrežnice i obično je bezopasno. No ponekad može upućivati na predstojeću migrenu. Svjetla u bojama koja ne prolaze u roku od 15 do 30 minuta, a vide se na oba oka simptom su očnih migrena. Gleda li se predugo u jednu svijetlu točku poput sunca, riskira se trajna ozljeda mrežnice. Ako se bljeskovi svjetlosti u bojama vide duže od pola sata mogu ukazivati na oštećenje mrežnice, a u tom će se slučaju javljati samo na jednom oku. Takvo stanje zahtijeva hitno savjetovanje s liječnikom.
Zamagljeno vidno polje
Nejasan, zamagljen vid najčešći je simptom kraktkovidnosti, no može biti uzrokovan i sindromom suhog oka. U tom slučaju zaštitna sluz na oku prebrzo nestaje, a najčešće se javlja zbog dugotrajnog gledanja u kompjuterski monitor i izloženosti klima uređaju. Ako se testiranjima isključi kratkovidnost, a kapi za oči ne pomognu, simptomi mogu biti povezani s gubitkom cirkulacije zbog začepljenja krvne žile koja vodi do stražnje strane oka. To prouzročuje "mini-udar" na oku te se obično javlja kod ljudi starijih od 50. godina. Može biti praćeno gubitkom gornjeg dijela vida pa je objekte nemoguće uočiti bez pomicanja glave.
Stalna zamagljenost vida pak uobičajena je za katarakt ili sivu mrenu uslijed čega vid postaje sve slabiji. U rijetkim slučajevima zamagljeni vid mogu uzrokovati tumori mozga i multipla skleroza, a svaka zamagljenost vida koja nije kratkotrajne prirode razlog je za posjet liječniku.
Vidne halucinacije
Ukoliko u starijoj dobi vid znatno oslabi, a prisutne su makularna degeneracija i visok očni tlak, mozak neće primati dovoljno slika iz oka pa će početi stvarati vlastite, poput predmeta i obrisa ljudi koji nisu stvarni. To stanje poznato je kao Charles Bonnet sindrom, od kojeg boluje preko 100 tisuća ljudi samo u Velikoj Britaniji. Nažalost za sindrom CBS-a ne postoji lijek, no postoje slučajevi samostalnog nestanka simptoma. Najveći strah bolesnika koji pate od tog simptoma jest priznanje vidnih halucinacija zbog strah od kritike društva.
Tunelski vid
Normalno vidno polje obuhvaća kut od 120 stupnjeva do gore prema dolje te 150 stupnjeva s lijeva na desno. Kod tunelskog vida ono se značajno smanjuje, a bolesniku se čini kako svijet promatra kroz tubu zamotanog papira. Ova je promjena nasljedna i postupna te se pogoršava s godinama. Bolest se uočava i liječi pomoću redovnih pregleda kod okulista.
Tunelski vid može biti uzrokovan i glaukomom, stanjem tijekom kojega oko proizvodi previše sluzi koja se ne povlači, a istovremeno se povećava pritisak na očnu jabučicu. Šteta nastala glaukomom ne može se popraviti, ali se može zaustaviti liječenjem ako je na vrijeme uočena. Kod onih čiji članovi obitelji nemaju problema s tunelskim vidom, treba se pretpostaviti da je uzrok problema glaukom i hitno posjetiti liječnika.