U Hrvatskoj se cijepljenje protiv gripe provodi već 50-ak godina i u zadnje vrijeme godišnje se cijepi više od 350.000 osoba, prvenstveno starije osobe i kronični bolesnici, što značajno doprinosi tome da se spriječi širenje gripe među rizičnim skupinama i pomaže da kod većeg broja ljudi koji ipak dobiju gripu, ona prođe s blažim komplikacijama. Zato je svakako poželjno cijepiti se protiv gripe i ove godine.
POGLEDAJTE VIDEO: Djeca su zbog nezrelog imuniteta pod većim rizikom od gripe
Kako cjepivo od korone još očekujemo, još se ne zna hoće li cijepljenje biti moguće već najesen.Trenutno se provodi više od 250 različitih istraživanja vezano uz to cjepivo, a najdalje su otišli stručnjaci na Sveučilištu Oxford.
- U tijeku je analiza rezultata treće faze ispitivanja cjepiva, čiji bi rezultati trebali biti poznati do rujna, kada ćemo znati i može li cjepivo dobiti dozvolu za proizvodnju – kaže dr. Kristijan Ramadan, hrvatski znanstvenik koji je i redovni profesor na Sveučilištu Oxford. Dodaje da vjeruje kako smo blizu toga da se to dogodi. Do treće faze istraživanja cjepiva došli su i kineski stručnjaci, dok se u SAD-u još radi na drugoj fazi jedne vrste cjepiva.
Ukratko, postoje šanse da bismo najesen mogli imati cjepivo protiv korone. Iz hrvatske Vlade već su najavili da su na razini EU rezervirali 1,5 milijun doza cjepiva. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dr. Krunoslav Capak najavio je da će to cjepivo biti namijenjeno prvenstveno rizičnim skupinama:
- To su osobe preko 50 godina i osobe s kroničnim bolestima. Važno je i da se zdravstveni djelatnici cijepe - kazao je.
Kristijan Ramadan kaže kako zasad nema informacija koje bi ukazivale na to da postoji bilo kakva prepreka za to da netko primi oba cjepiva (ono protiv gripe i ono protiv korone), jedino što se ne bi trebalo cijepiti u isto vrijeme, već bi razmak između cjepiva trebao biti barem dva do tri tjedna.
Evo što još možete učiniti za svoje zdravlje, kako biste najesen dočekali uobičajene zimske bolesti osnaženog organizma i tako izbjegli pad imuniteta:
Jedite zdravo
Izbjegavajte gotovu hranu, fast food i namirnice bogate masnoćama i konzervansima i stavite naglasak na obroke spravljene kod kuće, od svježih namirnica koje su u skladu sa sezonom, jer je udio vrijednih sastojaka u tim namirnica veći nego u onima koje se dulje vrijeme skladište.
Na meniju trebaju prevladavati svježe voće i povrće, ili ono kuhano na pari. Izbjegavajte pirjanje i prženje u ulju. U glavnim obrocima trebaju biti zastupljeni svi važni sastojci: ugljikohidrati, proteini i masti.
Obroci trebaju biti raznovrsni, a u obrani protiv bolesti pomozite si i korištenjem začina. Na primjer, đumbira (koji ima antivirusno i protubakterijsko djelovanje) i kurkume (koja ima antiupalno djelovanje i ublažava bolove u zglobovima), a pogotovo češnjaka, koji višestruko pomaže u borbi protiv bolesti.
Otpustite stres
U vrijeme kad se svi borimo s velikim promjenama u svakodnevici – bilo da se tek navikavate na rad od kuće, ili da ste pretrpjeli smanjenje prihoda, ili ostali bez posla – teško je nositi se sa strahovima, anksioznošću i tugom.
Jedan od najboljih načina da si olakšate situaciju jest da si svaki dan priuštite nekoliko minuta za stvari koje vas umiruju: šalicu toplog čaja, toplu kupku, ili razgovor s prijateljima. Izbacite ili ograničite unos namirnica koje podižu razinu hormona stresa (namirnice bogate rafiniranim šećerom, previše kave i alkohola).
Preporučuje se čaj od kamilice, mente, te posebno glog, valerijana, rodiola i ginseng. Također, masline, avokado, sezam i lan sadrže antioksidanse i mononezasićene masne kiseline koje nas štite od depresije i poremećaja živčanog sustava, te potiču proizvodnju serotonina, hormona sreće, pa ih je dobro uvrstiti u prehranu.
Dišite pravilno i spavajte dovoljno
Ništa ne pomaže protiv stresa kao navika pravilnog disanja i dobar san. Korisno je naučiti tehniku pravilnog disanja, ili neku tehniku meditacije, kako bismo pomogli organizmu da se sam ‘brani’ od onoga što može dovesti do bolesti. Primjenjujte tu vježbu svakodnevno, po nekoliko puta na dan, dok vam pravilno disanje ne postane uobičajena navika.
Nastojte svaku večer otići na spavanje otprilike u isto vrijeme te si osigurati barem sedam do osam sati kvalitetnog sna. Prostorija u kojoj spavate trebala bi biti dobro prozračena, tiha i bez elektroničkih uređaja čiji vam ekrani ili zvukovi noću mogu smetati.