Pod povećanim rizikom od posljedica izlaganja ljetnim vrućinama su dojenčad i mala djeca, stariji od 65 godina, kronični bolesnici, ali i mladi i zdravi pojedinci koji su svakodnevno izravno izloženi sunčevim zrakama, osobito fizički radnici koji rade na otvorenom, najčešće u građevinarstvu i poljoprivredi, govori dr. med. Tanja Pekez Pavliško.
Dugi rukavi ili krema
Poslodavcima se zato proporučuje da za radnike koji rade na otvorenom prilagode radno vrijeme. Općenito treba izbjegavati aktivnosti u sredini dana, kad su sunčeve zrake najjače, držati se hlada, a kožu zaštititi ili dugim rukavima ili nanošenjem kreme za sunčanje.
Vrtoglavica je znak
- Kod vožnje automobilom ne štedite benzin, nego uključite klimu, a djecu i životinje ne ostavljajte u autu na suncu jer vrlo brzo može doći do smrti - govori dr. Pekez Pavliško.
Zbog izlaganja visokim temperaturama mogući su poremećaji termoregulacije koji se očituju od najblažeg oblika sunčanice pa do teških i po život opasnih stanja toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara.
Sunčanica može nastati uslijed prevelike apsorpcije sunčevih zraka u području glave i vrata što dovodi do pregrijavanja tih dijelova tijela.
- Ako nakon razdoblja provedenog na suncu shvatite da imate glavobolju ili vrtoglavicu, porasla vam je temperatura ili povraćate i hvata vas nesvjestica, znajte da imate simptome sunčanice - objašnjava dr. Pekez Pavliško.
Toplinska iscrpljenost je pak blaži oblik toplinskog udara, a očituje se pojačanim znojenjem, grčevima mišića, glavoboljom, povraćanjem, padom krvnog tlaka, malaksalošću i gubitkom svijesti. Oboljeli se moraju smjestiti u hlad ili rashlađenu zamračenu prostoriju te im treba skinuti odjeću. Tijelo im rashladite laganim polijevanjem vodom ili stavljanjem hladnih obloga na glavu i zatiljak uz kontrolu tjelesne temperature. Dajte im i rashlađenu tekućinu, blagi biljni čaj ili vodu.
Pad tlaka i nesvjestica
Toplinski udar, pak, nastaje uslijed velike vlažnosti zraka, kod teškog tjelesnog napora, te kod starijih i teško pokretnih, a izloženih velikim vrućinama, te kod nedovoljnog unosa tekućine.
- To je najteži poremećaj termoregulacije koji može imati kobne posljedice. Nastaje naglo, iznenadnim padom krvnog tlaka i gubitkom svijesti. Prepoznaje se po temperaturi, izrazito toploj, crvenoj i suhoj koži, dok je puls slab i ubrzan te je potrebna hitna liječnička intervencija - kaže Pekez Pavliško.
Vježbajte pod klimom
Previše vježbanja tijekom ljetnih vrućina nekad može štetiti. Ako izgubite previše znoja, postoji rizik od dehidracije. I vježbanje na suncu može dovesti do toplotnog udara.
Pravilna prehrana
Ljeto je idealno vrijeme za uživanje u obilju voća i povrća. Jedite i krto meso i ribu, a smanjite hranu koja stvara toplinu, poput crvenog mesa i suhog voća. Ako volite slatkiše, klonite se jako zaslađenih slastica i odlučite se za laganije varijante, poput sladoleda i voćnih salata.
Uzimajte tekućinu
Hidratacija je vrlo važna tijekom ljeta jer se znojenjem gubi mnogo tekućine. Boca vode ili negaziranog nezaslađenog napitka (primjerice limunada bez šećera) neka uvijek bude uz vas.
Odgovarajuća odjeća
Ljeti nikad ne nosite tamnu odjeću koja apsorbira toplinu i tijelo dodatno grije.
Pokrivalo za glavu
Poslijepodneva znaju biti vrlo nepogodna pa nosite šešir širokog oboda ili omotajte šal ili maramu od laganog, pamučnog materijala. Zaštitit će vas od toplotnog udara.
U zatvorneom pod klimom
Osim ako to nije potrebno, ne izlazite iz kuće, naročito poslijepodne, kad je vrućina najveća. Bolje je tad držati se rashlađenih prostorija. Izađite ujutro ili predvečer.
Tuširanje
Kad se želite rashladiti, tuširajte se s vodom umjerene temperature, dva do tri puta na dan. Dobar tuš može biti vrlo osvježavajući nakon vrućeg dana, jer pomaže da si snizite temperaturu.