Robert Veriga, prva beba začeta izvantjelesnom oplodnjom u Hrvatskoj i sedma beba u svijetu rođena nakon takvog postupka liječenja neplodnosti, danas slavi 38. rođendan. Na svijet je došao nakon što su njegovi roditelji Dragica i Josip Veriga punih šest godina bezuspješno pokušavali dobiti dijete. No, kad su krenuli na medicinski potpomognutu oplodnju, imali su sreće i Roberta su dobili iz prvog pokušaja.
POGLEDAJTE VIDEO: Evo što muškarci trebaju izbjegavati da sačuvaju plodnost
Bilo je to samo pet godina nakon što je 1978. u Velikoj Britaniji rođena prva beba začeta medicinski potpomognutom oplodnjom u svijetu. Robert se rodio 1983. u Petrovoj bolnici u Zagrebu, u relativno skromnim uvjetima, u vrijeme kad ni liječnici još nisu imali na raspolaganju sve napredne uređaje i uvjete koji bi se mogli mjeriti sa svjetskim standardima. Tako su u ono vrijeme mediji pisali da je riječ o 'eksperimentu' zagrebačkih liječnika koji ih je vinuo u sam vrh medicine, dok se o Robertu pisalo kao o 'malom čudu'. Za mnoge parove koji su se godinama borili da dobiju dijete bio je baš to – dokaz da su čuda moguća.
- Istina, bila je to velika atrakcija u to vrijeme, ali i veliko postignuće jer smo slijedili postignuća naprednog svijeta u skromnijim uvjetima. Petrova bolnica i tada je imala vrlo dobre rezultate u liječenju neplodnosti, no ovo se dogodilo pomalo neočekivano i bez potpore vlasti, baš kao rezultat rada nas u bolnici, pa je izazvalo dosta pažnje. Morate znate da je uspješnost takvih postupaka i u svijetu tada bila oko 5 posto, dok je danas, zahvaljujući modernoj tehnologiji i unapređenju postupka oko 55 do 65 posto kod tako mladih žena kao što je tada bila Robertova mama Dragica - kaže prof. dr. Velimir Šimunić, pionir medicinski potpomognute oplodnje u Hrvatskoj i liječnik koji je vodio postupak tjelesne oplodnje i trudnoću mame Dragice, kao i porod.
Dr. Šimunić dodaje kako je Robertovo rođenje označilo početak razvoja medicinski potpomognute izvantjelesne oplodnje u Hrvatskoj, u čemu je Petrova bolnica dobila i podršku države i lokalnih vlasti, budući da su to radili jedini u državi.
- Pomalo smo počeli pratiti najmoderniju tehnologiju i razvijati metodu, i danas možemo reći da je zahvaljujući tom postupku u Hrvatskoj rođeno 38.000 djece, što je vrlo važno s obzirom na našu demografsku situaciju i trend pada nataliteta. Zadnjih godina oko 4 do 5 posto djece koja se rode u Hrvatskoj rođena su zahvaljujući toj metodi - dodaje Šimunić.
No, nije to važno samo s aspekta države, nego i s aspekta velikog broja parova koji godinama pokušavaju dobiti dijete i nerijetko završe nesretni, nezadovoljni i frustrirani.
- Poseban je problem to što neplodnost u zadnje vrijeme kontinuirano raste, prvenstveno zbog nezdravog života, debljine i činjenice da žene rađaju u starijoj dobi. No, uvelike je ugrožen muški sterilitet, koji se može povezati s velikim stupnjem zagađenja okoliša i hrane - upozorava prof. dr. Šimunić, inače iznimno ponosan na to u kakvog je čovjeka mladi Robert izrastao.
Sam Robert je za 24 sata prije nekoliko godina ispričao kako se nikada nije osjećao drugačije od svojih vršnjaka. U mladosti je u slobodno vrijeme volio svirati gitaru, fotografirati ili igrati stolni tenis u garaži s prijateljima.
U osnovnoj školi nekoliko godina trenirao je taekwondo i košarku. Bio je 'lumen' za matematiku i fiziku pa je iz tih predmeta bio i na natjecanjima. Veliki je ljubitelj životinja, pa je jednom još u vrtiću donio doma puža kojeg je danima čuvao u kutiji za cipele.
Bio je nestašno dijete pa je roditeljima znao zadavati glavobolju.
- Sjećam se da smo bili na Cresu. Dok su starci istovarivali stvari, ja sam nestao. Tražili su me posvuda, a na kraju su me našli u kinu. Imao sam samo četiri godine i nemam pojma kako sam dospio tamo. Oni su siroti umrli od brige - prisjetio se Robert djetinjstva u intervjuu za 24sata 2009. godine.