Kod davanja ili primanja kritike treba biti svjestan toga da svaka istina ima svoje lice i naličje. Ne postoji jedna i apsolutna istina, barem ne u odnosima među ljudima. Oni koji su toga svjesni bit će mnogo taktičniji i manje tvrdoglavi pa će i lakše shvatiti kako je kritika zdrav oblik komunikacije jer uključuje izražavanje nečijeg mišljenja o tuđim postupcima. Većina ljudi na kritiku reagira instinktivno te često agresivno, no obrana vlastitog stava do “zadnje kapi krvi” stvara dojam krivice i povećane napetosti. Bitno je također osvijestiti je li “kritičar“ dobronamjeran i daje li konstruktivan savjet ili je destruktivan, nepravedan te “umaskiranim komplimentom” ili “bezazlenim pitanjem” izražava zavist i ljubomoru.
U zdravoj razmjeni argumenata ne postoji pobjednik i pobijeđeni, nego jedino priznanje kako su dvije glave pametnije od jedne, odnosno kako će se problem lakše riješiti ako se sagledava iz dva ugla. Iz pozitivne kritike dobro je izvući savjete i pokušati promijeniti ponašanje. Samo se “veliki” ljudi znaju složiti sa sugovornikom ili mu se ispričati, a osjećati se još većima i boljima.

Izbjegavajte stalne kritike
Osobe koje vas redovito kritiziraju, vrlo često spadaju u destruktivne kritičare i dobro ih je izbjegavati.
Prema njima sagradite nepremostivi zid, ne trošite uzalud energiju i držite se na udaljenosti.

Samokritika koči uspjeh
Ako neutemeljena kritika dolazi iz unutarnjeg, vječno nezadovoljnog, dijela osobnosti, nastojte ju ušutkati i eliminirati. Izgrađivanjem samopouzdanja gajite ljubav prema sebi.

Nastojte duboko disati
Kritika izaziva ubrzan rad srca, plitko disanje, crvenilo na licu, pa i grčeve. U takvim situacijama bitno je osvijestiti reakcije svog tijela i disati što dublje kako bi organizmu dali potreban kisik i smanjili posljedice stresa.