Usred večere osjetio sam gušenje i bolove u prsima. Iako nikad nisam osjetio takav bol, mislio sam da je prolazno. No dok su mi donijeli čašu vode, već sam se srušio, priča nam Bartol Golubović (68) iz Zagreba, koji je doživio srčani udar prije četiri godine.
- Bio sam 15 dana u komi. Kad sam se probudio, prvih mi je dana bilo teško, no onda sam otišao na oporavak u Opatiju i za 20 dana bio kao nov. Prije sam pušio, a nakon toga mi više nije palo na pamet da zapalim cigaretu. Imao sam u psihi da ne smijem. Liječnik mi je, kad me otpuštao, rekao: „Goluboviću, misliš li za tri mjeseca doći na kontrolu, ne smiješ zapaliti“ - prisjeća se Golubović.
- Od tad pazim i s prehranom, jedem umjereno, laganiju hranu, više se krećem... Svima koji prolaze isto preporučujem samo lagan život, bez pušenja i stresa. Opustio sam se i živim laganim tempom. Sad sam drugi čovjek, kad sam došao na kontrolu nisu me mogli prepoznati – ispričao nam je Golubović koji smatra da ga je kod začepljenja arterije spasila brza intervencija.
Golubović je naime jedan od pacijenata kojima je spašen život zahvaljujući intervencijskom liječenju. Sreli smo ga na obilježavanju 15. godina postojanja Hrvatske mreže intervencijskog liječenja akutnog infarkta miokarda (srčanog udara), u organizaciji Hrvatskog kardiološkog društva. Kardiovaskularne bolesti prvi su uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, a infarkt miokarda jedna je od češćih kardiovaskularnih bolesti. Prije uvođenja mreže u nekim je hrvatskim bolnicama smrtnost u akutnome infarktu dostizala oko 20 posto, da bi se nakon uvođenja mreže ta smrtnost smanjila na 4-7 posto. Hrvatska se mreža razvila u jednu od najboljih u svijetu, naglasio je akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatsko kardiološkog društva.
Kod intervencijskog se liječenja začepljena koronarna arterija koja uzrokuje srčani udar mehanički otvori, čime se sprečava propadanje srca i smrt. To je najuspješnije od svih do tada poznatih liječenja, istaknuo je prof. dr. sc. Zdravko Babić.
- Intervencijsko liječenje je postupak u kojem se prvo provodi dijagnostika. Arterije se slikaju i tako možemo odrediti koje je oštećenje, suženje ili začepljenje odgovorno za infarkt i kakva je situacija s ostalim koronarnim arterijama, postoje li neka druga suženja koja prijete začepljenjem i koja bi mogla u budućnosti ponovno dovesti do infarkta miokarda. U pravilu se tretira ona žila koja je neposredno odgovorna za infarkt. Ona se odčepi i uspostavlja se normalan protok u onom dijelu miokarda u kojem je bio prekinut. Prije ove metode pacijente se liječilo različitim metodama, no krvna žila nije se otvarala. Pacijenti bi zbog toga, ako bi preživjeli, češće patili od invaliditeta – objasnio nam je kardiolog Miličić.
- Za srčani udar karakteristična je bol, pritisak u prsnom košu, koja se širi nekad u vrat, ramena, i najčešće ljudi itekako osjete da imaju ozbiljnu bolest na koju treba reagirati. Ne smije se čekati, treba odmah potražiti liječničku pomoć, jer inače se događa najviše komplikacija, među kojima je i srčana smrt, naglašava prof. dr. sc. Zdravko Babić
Svaka bol u prsima, pogotovo ako traje dulje od 10-15 minuta, ozbiljan je alarm koji zahtijeva liječničku pomoć, dodaje kardiolog Miličić.
No Miljenko Marinčić (48) iz Siska, koji je prije osam mjeseci doživio iznenadni srčani udar, kasnije je na predavanjima shvatio da je jedino imao simptome poput žgaravice.
- Doslovno sam pao mrtav jer mi je srce stalo. Na svu sreću, bio sam u društvu, inače danas ne bih bio živ. Dva su mi prijatelja dala prvu pomoć, umjetno disanje i masažu srca, zbog čega sam i uspio dočekati hitnu. Zahvaljujući brzoj intervenciji liječnika danas sam tu. Ostao sam dva tjedna u bolnici jer mi kratkoročno pamćenje uopće nije funkcioniralo, a nakon toga sam bio na rehabilitaciji u Krapinskim toplicama. Kad su mi ugradili stentove jedva sam čekao da me puste iz bolnice. Čim je operacija prošla, bio sam fizički potpuno fit, no ipak sam promijenio neke navike. Počeo sam paziti na prehranu i prestao pušiti. Pojačao sam fizičku aktivnost, počeo se kretati, trenirati i smršavio 25 kilograma – kaže Marinčić.
Milan Madžarac (62) iz Sveti Ivan Zelina infarkt je pak doživio 2000. godine na nogometu.
- Prije toga sam bio dosta aktivan sportaš, nogometaš. Strašno me zaboljelo u prsima. Ta bol nije prestajala. Izašao sam se van umiti. Dečki s nogometa su već bili pomalo upoznati s tim pa smo prepoznali o čemu se radi. Sreća je što smo bili u dvorani blizu doktora pa su me brzo dovezli u bolnicu. Bol nije cijelo vrijeme prestajala, oko 45 minuta, sve dok se nisam javio liječniku koji mi je 'razbio' ugrušak. Reanimirali su me i stabilizirali – priča Madžarac. Čak 11 godina bilo je sve u redu, no nakon toga je morao na transplantaciju jer mu je srce oslabilo.
- Sve je dobro prošlo zahvaljujući liječnicima bolnice u Dubravi. Iako sam bio dosta kritičan bolesnik, sad je sve u redu, živ sam i zdrav. No iako sam se sportom bavio od desete godine, nakon toga nažalost više nisam smio. Dok sam se oporavljao, snagu mi je davala obitelj. Imam tri kćeri i znao sam da se moram brinuti za njih. To me držalo da ne pokleknem – zaključuje Madžarac.