U bliskoj vezi, bilo s romantičnim partnerom, članom obitelji ili prijateljem, čovjek očekuje da se prema njemu postupa pošteno, da vam ta osoba pruži podršku onda kad vam je potrebna i bez da ju zatražite. No, što se događa kad osoba na koju smo tako računali ne ispuni očekivanja? Psychology Today piše da je važno razumjeti koji su mogući uzroci izdaje i kako vam oni mogu pomoći da prepoznate rizik od toga da vas netko drugi u nekoj drugoj situaciji ponovo izda.
POGLEDAJTE VIDEO: Nevjerni otkrili koje žene biraju za varanje
Evo primjera: Možda ste bili bliski s kolegom s kojim ste se usuglasili da će se, ako dođete u situaciju da se natječete za isti projekt, funkciju ili promaknuće, maknuti u stranu tako da vi budete u prvom planu. Nekom drugom prilikom, računate, vi ćete uzvratiti. No, što ako se dogodi da vam ta osoba direktno konkurira, pa još širi priče o tome da vam nedostaju vještine za to za što se natječete i da ne zaslužujete da vas izaberu? Naravno, ostat ćete iznenađeni i osjećati se izdano.
Prema Chao-Zheng Huangu i kolegama sa Sveučilišta Gansu (2024.), izdaja je oblik prijevare ili donošenja odluka u vlastitu korist, u kojem je vjerojatnije da će pojedinci lagati kada je korist za njih veća od štete za druge. Dakle, ponašanje vašeg suradnika u potpunosti bi odgovaralo ovoj definiciji.
Teoretski, ljudi se rijetko upuštaju u ovaj oblik izdaje s ljudima koje smatraju svojim bliskim prijateljima. Međutim, kako Huang i suradnici ističu, postoji nešto što može stati na put dobrim namjerama i učiniti da logiku pomete vjetar. To je ljutnja. Naime, promjene u vanjskim okolnostima i psihološki pritisak mogu izazvati osjećaje ljutnje, tjeskobe i napetosti, sugeriraju autori. U slučaju od kojeg smo krenuli, promjena vanjskih okolnosti bila bi neka vrsta provokacije za izdaju. Može se, na primjer, javiti ljutnja osobe zbog nečega, koja mogla bi poremetiti ono na čemu se temeljio prvotni dogovor. Netko može biti bijesan zbog mogućnosti gubitka ili samo zabrinut oko toga da se sljedeće unapređenje nikada neće dogoditi (pa mu i nećete moći uzvratiti), i tako činjenica da ste prijatelji koji imaju neki dogovor postaje manje relevantna i vaš bivši prijatelj zabija vam nož u leđa.
Istraživači sa Sveučilišta Gansu testirali su tu teoriju. Okupili su 50 sudionika prosječne dobi 24 godine pred koje su postavili zadatak da preko fotografije na zaslonu računala procijene koliko je novčića u staklenki na zaslonu. To su radili u paru s partnerom na različitim razinama bliskosti - prijateljem, poznanikom ili pomoćnikom koji im je dodijeljen u eksperimentu. Ispitanici su dobili mutne slike staklenki na sekundu, a partneri jasne slike na 3 sekunde. Nagrada svakog para ispitanika ovisila je o tome koliko će biti precizni. Tako su rezultati, zapravo, ovisili o onom dijelu ispitanika koji su dobro vidjeli novčiće i mogli dati preciznu procjenu.
Eksperiment je postavljen kao "win-win" situacija, u kojoj je obmana značila da sudionik laže kako bi oboje povećali dobitak. Što je odnos bliži, to bi sudionik više trebao lagati kako bi partneru i sebi omogućio pobjedu. No, istraživači su unijeli i varijablu emocija u studiju. Uputili sudionike u "skupini ljutnje" da napišu narativno sjećanje na nedavni događaj koji ih je razljutio, dok je kontrolna skupina pisala o neutralnom događaju. Nakon ove indukcije, sudionici su ispunili ljestvicu pozitivnog i negativnog raspoloženja. Zatim se postavilo pitanje hoće li ljutnja promijeniti sklonost ka laganju u korist partnera.
Nalazi su pokazali da su se sudionici koji su bili ljuti, zapravo ponašali tako da su smanjili dobrobiti koje su oboje dobivali kad je partner bio prijatelj, iako su i oni sami izgubili moguću zaradu. Počinili su izdaju. U objašnjenju ovog otkrića, koje autori označavaju kao "ubiti poznato", oni smatraju da ljutnja uništava sposobnost osobe da jasno razmišlja, što je navelo sudionike da manje razmišljaju o vlastitoj dobiti i da pokušaju potkopati svog prijatelja. Dio destruktivnog učinka ljutnje je smanjenje razine povjerenja, suradnje i spremnosti na dijeljenje.
Da bi potvrdili ovo objašnjenje, promotreni su i sudionici u kontrolnoj skupini čije je pisano sjećanje uključivalo neutralni događaj, pokazalo se da je vjerojatnije da će pokušati pomoći svom partneru, bez obzira na socijalnu distancu. Kada su oboje na dobitku i nema ljutnje, zašto ne izreći bijelu laž da pomognete i nekom drugom?
Ovi nalazi daju jasno objašnjenje zašto vas je potkopala osoba za koju ste mislili da joj možete vjerovati. Nešto u vezi s natjecanjem s vama za istu nagradu, što ste smatrali "win-win" situacijom, toliko je razljutilo ovu osobu da su sve oklade bile poništene. Doista, na temelju negativnih primjedbi koje su dali o vašim sposobnostima, mogli biste pretpostaviti da se nešto događa što je ovu osobu toliko razljutilo da vas je htjela napasti.
Bez obzira na objašnjenje, činjenica je da ste izgubili ne samo priliku, već i prijatelja. Osim toga, napad na vaše kvalifikacije od strane nekoga tko vam je trebao biti saveznik čini vas ne samo tužnim, već i nesigurnim. Počinjete se pitati jeste li učinili nešto krivo ili vam nedostaju kvalifikacije za koje ste mislili da ih imate.
Kako biste lakše prebrodili ovaj zabrinjavajući ishod, razmislite o preoblikovanju vlastitih emocija. Kao prvo, rekavši nešto ružno o vama drugim ljudima, ta je osoba sebe (a ne vas) učinila lošom. Drugo, ako je ljutnja bila u korijenu njihovog ponašanja, to opet nije vaš problem. Činjenica da su dali sve od sebe pokušavajući vam istrgnuti promaknuće iz ruku također može sugerirati da su vas vidjeli kao prijetnju, što znači da su svjesni da ste vi ipak sposobniji.
No, to može biti i dobra prilika da naučite lekciju. Prije nego što drugoj osobi povjerite važnu odluku koja bi mogla utjecati na vas oboje, pobrinite se da sve moguće negativne emocije otklonite unaprijed. Ukratko, koristeći ovo iskustvo da krenete dalje, možda možete dobiti bolji o tome osjećaj kome ubuduće vjerovati i kada.