Za dobar san nije ključno koliko ćemo sati spavati već kvaliteta sna. Odavno je poznato da zabrinutost i stres povećavaju intenzitet REM spavanja, posebice kada najviše sanjamo, što uzrokuje njegovo rano započinjanje u noći. Time se smanjuje dubok san koji je organizmu potreban za popravak mozga i tijela.
POGLEDAJTE VIDEO:
Ako se intenzivno sanjanje nastavi tijekom cijele noći, probuditi ćete se osjećajući se iscrpljeno i bez motivacije. Istraživači, i oni koji su to iskusili, tvrde da je to obrazac spavanja koji karakterizira depresiju.
Međutim, ako nesanica i noćne more spriječe REM spavanje u smanjenju hormona stresa kortizola i smirivanja emocija od prethodnog dana, amigdala u mozgu ostaje u pojačanom stanju uzbuđenja. Klinička istraživanja pokazuju da amigdala djeluje 60% reaktivnije na emocionalno nabijene događaje ako vam nedostaje REM sna.
Istraživačica Denise Clark Pope otkrila je da nesanica kod adolescenata povećava rizično i impulzivno ponašanje koje može voditi i suicidalnim mislima. I druge studije spavanja ukazivale su da je nesanica ključni čimbenik rizika koji određuje hoće li osoba koja pati od posttraumatskog stresnog poremećaja ili velike depresije patiti od suicidalnih misli.
Ukratko, previše REM sna je loše, kao i premalo, piše Guardian.