Industrijski prerađena hrana s puno dodataka koji je konzerviraju da bi trajala dulje, te s dodacima koji pojačavaju okuse da bi nas navukli da jedemo još, može biti jedan od uzroka niza alergijskih reakcija kod djece, među kojima su urtikarije, pa i proljevi. To se odnosi na većinu namirnica koje sadrže glutaminate, pojačivače okusa koji povećavaju proizvodnju inzulina te djeluju i na supstancije u mozgu koje povećavaju apetit, pa su jedan od glavnih uzroka pretilosti.

U sastavu proizvoda obilježeni su E-brojevima, od E-620 do E-525, a mogu se naći u hrenovkama, paštetama, suhomesnatim proizvodima, mnogim umacima i različitim dodacima jelima, u Vegeti i juhama u kockama te onima iz vrećica, senfu, kupovnom hrenu i majonezi te raznim vrstama grickalica. Jedan od opasnih spojeva je i benzojeva kiselina, aditiv označen E-brojem 210, koja se može pronaći u nekim bezalkoholnim pićima, pri čemu manje dijete već s 0,6 litara soka može prekoračiti dozvoljenu količinu na dnevnoj bazi. 

Industrijski obrađena hrana mora sadržavati dodatke koji osiguravaju trajnost te kakvoću okusa i mirisa kroz dulji period. 

- Pregledavanje popisa sastojaka neće pomoći, previše je različitih kemijskih spojeva o kojima većina nas ne zna dovoljno - kaže prof. dr. sc. Milivoj Jovančević, specijalist pedijatrije. Dodaje kako djeci uvijek treba davati prirodnu hranu, jer industrijski obrađena hrana mora sadržavati dodatke koji osiguravaju trajnost te kakvoću okusa i mirisa kroz dulji period. Prirodna hrana - kolokvijalno se može nazvati “zdrava seoska hrana” - trebala bi biti iz kontroliranog, organskog ili ekouzgoja. 

- To je neobično važno - odgovara naš sugovornik na pitanje koliko je o tome važno voditi računa u vrijeme blagdana, kad konzumiramo puno hrane te djeci kupujemo sokove i obilje čokoladnih figurica i bombona. 

- Hrana koja se nalazi pred istekom roka trajnosti smatra se zdravstveno ispravnom i nema razloga ne davati je i djeci. No hranu kojoj je istekao rok trajnosti, iako je možda zdravstveno ispravna, trgovci ne smiju prodavati i ne treba je niti davati djeci - ističe dr. Jovančević. 

- Također, prekomjerno začinjena hrana, s previše soli ili začina, svakako nije primjerena za djecu, jednako kao što nije niti hren, koji jako podražuje sluznice. Općenito, tijekom blagdana treba voditi brigu da se djeca ne pretrpavaju hranom, uključujući kolače, iako svega ima u izobilju. Preopterećenje probave može izazvati različite smetnje; od mučnine, povraćanja do grčeva u trbuhu i proljeva - upozorava naš sugovornik.

Previše gužve, galame i ostalih doživljaja nije primjereno za malu djecu.

Dodaje i kako smo u sezoni enteroviroza, pa ako dijete već ima proljev, svakako ne smije jesti slatku hranu i pića. Osim toga, tijekom blagdana roditelji dojenčadi i mlađih predškolaca trebali bi pripaziti da ne ostaju s djecom na cjelonoćnim zabavama. Previše gužve, galame i ostalih doživljaja nije primjereno za najmlađu djecu, pogotovo jer nerijetko budu izložena i duhanskom dimu.

- Stoga ih treba u primjereno vrijeme odvesti u mirnu i prozračnu prostoriju, kako bi se mogla umiriti, opustiti i zaspati. Umjesto cjelonoćne zabave, poljupci, čestitanje i pokloni kad se ujutro probude, učinit će da blagdani budu doživljaj koji dijete pamti do kraja života - kaže pedijatar Milivoj Jovančević.