Pušenje povećava rizik koronarne srčane bolesti i moždanog udara za 2 do 4 puta te povećava rizik od raka pluća čak 23 puta za muškarce i 13 puta za žene u odnosu na nepušače. Oko 95 posto umrlih od raka pluća bili su pušači, ističu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije povodom Svjetskog dana nepušenja, 31. svibnja.
POGLEDAJTE VIDEO: Evo što se događa tijelu kad prestanete pušiti
Tim povodom u većini županijskih Zavoda za javno zdravstvo ponovo kreće Škola nepušenja. Riječ je o programu koji je besplatan za sve korisnike i traje pet dana. Provodi se u malim skupinama, a temelji na primjeni psihoterapijsko – edukativnog modela odvikavanja od pušenja.
Rad Škole je usmjeren prema svakom pojedincu skupine s ciljem osvještavanja zdravog stila života, analize dosadašnjih neuspjeha te vizualizacije sebe kao nepušača. Pažnja se posebice usmjerava na učvršćivanje motivacije osobe za prestanak pušenja jer, kao što smo već istaknuli, čvrsta odluka i plan ključni su na putu da osoba postane, ali i dugoročno ostane nepušač.
Prestanak pušenja: Zašto je to dobro učiniti?
Za to postoji bezbroj argumenata: Pušenje povećava rizik umiranja od kronične opstruktivne bolesti pluća za 12 do 13 puta (npr. kronični bronhitis ili emfizem). Oko 70 do 80 posto umrlih zbog opstruktivnih bolesti pluća bili su pušači. Također, pušači u dobi 30 do 40 godina imaju pet puta veću mogućnost doživjeti srčani udar nego nepušači iste dobi.
Pušenje utječe i na živčani sustav i može se očitovati kao tremor, nesanica, nemir, razdražljivost, usporen prijenos podražaja, pad koncentracije i radne sposobnosti te smanjenje pamćenja.
U probavnom sustavu pušenje uzrokuje smanjeno izlučivanje sline u ustima, promjene na sluznici usne šupljine (leukoplakiju), pomanjkanje apetita, žgaravicu, podrigivanje, kroničnu upalu želučane sluznice, želučani i duodenalni čir (čir dvanaesterca).
Također, znatno utječe na reproduktivno zdravlje: Dokazano je da žene, koje popuše više od 20 cigareta na dan, imaju tri puta veći rizik od neplodnosti ili od izvanmaternične trudnoće.
Duhanski dim štetno djeluje i na nepušače, odnosno pasivne pušače koji su izloženi udisanju tog dima. Među njima su često djeca, upozorava se u priopćenju Dubrovačkog Zavoda za javno zdravstvo, uz najavu početka novog ciklusa Škole nepušenja.
Duhanski dim sadrži 70-tak različitih kemijskih tvari kancerogenog djelovanja koje djeluju i na pasivne pušače, pogotovo one koji su dugoročno izloženi duhanskom dimu. Tako je kod pasivnih pušača rizik od umiranja zbog koronarne bolesti 25 posto, a rizik od obolijevanja od raka bronha i pluća 20 do 30 posto veći nego u nepušača koji nisu izloženi duhanskom dimu.
Prestanak pušenja: Sve dobre strane
Svaki prestanak pušenja donosi zdravstvenu dobrobit svim pušačima ubrzo (nekoliko sati ili dana) nakon prestanka pušenja ili nakon nekoliko godina. Tako:
- Unutar 20 minuta: Opada broj otkucaja srca i krvni tlak
- Nakon 12 sati: Razina ugljičnog monoksida u krvi pada na normalu
- Nakon 2 do 12 tjedna: Cirkulacija je poboljšana, a plućna funkcija povećana
- Nakon 1 do 9 mjeseci: Smanjuje se kašalj i kratkoća disanja
- Nakon jedne godine: Rizik nastanka koronarne srčane bolesti smanjen je napola u odnosu na pušača
- Nakon 5 godina: Rizik nastanka moždanog udara smanjen je
- Nakon 10 godina: Rizik od raka pluća smanjen je napola u odnosu na pušače te opada i rizik za rak usne šupljine, grkljana, jednjaka, mokraćnog mjehura, maternice i gušterače
- Nakon 15 godina: Rizik za koronarnu srčanu bolest izjednačen je riziku nepušača.
- Ne manje važno, prestanak pušenja donijet će vam i određene uštede, odnosno priliku da novac koji ste inače trošili na cigarete potrošite na nešto što vas veseli.
Produljit ćete si životni vijek
Prestanak pušenja ima prednosti u bilo kojoj životnoj dobi:
- u dobi od 30 godina: – životni vijek se produžuje za skoro 10 godina
- u dobi od 40 godina – životni vijek se produžuje za 9 godina
- u dobi od 50 godina – životni vijek se produžuje za 6 godina
- u dobi od 60 godina – životni vijek se produžuje za 3 godine
Vjerojatnost pojave ponovljenog srčanog infarkta kod osobe koja prestane pušiti nakon doživljenog infarkta smanjuje se za 50 posto. Prestanak pušenja smanjuje dodatni rizik od mnogih bolesti povezanih s pasivnim pušenjem kod djece, kao što su respiratorne bolesti (npr. astma) i infekcije uha. Također, prestanak pušenja smanjuje vjerojatnost impotencije, razvoja poteškoća za vrijeme trudnoće, prijevremenog poroda, pobačaja i rađanja djece niske porođajne težine, ističu u Zavodu za javno zdravstvo.
Osmislite alternativu za cigaretu u ruci
Želite li prestati pušiti, važno je osvijestiti da snažna želja za cigaretom traje tri minute, nikada dulje. Mnoge osobe koje odluče prestati pušiti, umjesto snažne želje koja ih je natjerala da ponovo posegnu za cigaretom, često spominju kako 'ne znaju što će s rukama' ili imaju naviku pušenja uz pijenje kave, tijekom pauze na poslu, u društvu ili tjeskobnim trenucima.
Da biste prevladali ove prepreke, važno je napraviti plan prije konačnog donošenja odluke o prestanku pušenja, kako biste lakše prevladati takve situacije. Na primjer, unaprijed možete osmisliti set alternativnih, nerizičnih ponašanja kojima možete prevladati želju za cigaretom: Operite zube, prošećite, istuširajte se, popijte čašu vode ili šalicu mlijeka, pojedite jabuku, nazovite prijatelja, uzmite gumu za žvakanje, konzumirajte sušene brusnice, koštice suncokreta ili buče…
U zahtjevnim situacijama možete provesti petominutnu vježbu pravilnog disanja ili neku drugu tehniku relaksacije, brojiti unazad od 100, zaokupiti se nekim svojim hobijem, zaposlite ruke izradom nečeg (npr. ukras od žice). Planiranje zamjenskih aktivnosti unaprijed omogućuje nam preveniranje popuštanja u situacijama slabijeg kapaciteta kontroliranja, ističu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Dakle, ako niste prestali pušiti povodom Hrvatskog dana nepušenja, koji se obilježava prvog dana korizme, zadnji dan svibnja dobra je prilika za to.