U Hrvatskoj svaki drugi građanin umire od bolesti srca i krvnih žila, upozorava Davor Miličić, dr. med, specijalist internist - kardiolog. No preventivnim djelovanjem smanjuje se rizik; stoga bi najmanje jedanput na godinu trebalo pregledati srce, izmjeriti masnoću i krvni tlak te obaviti sistematski pregled. U slučaju samo jednog čimbenika rizika, poput povišenog tlaka, dijabetesa, pretilosti ili pušenja, valja posjetiti liječnika kako bi se provjerila opasnost od razvoja srčanih bolesti. No ako se pojavi bol u prsima, nagli osjećaj slabosti ili hladnog preznojavanja, pomoć liječnika mora se hitno potražiti. U svijetu tijekom godine od bolesti srca umre 17,5 milijuna ljudi, a Svjetska zdravstvena organizacija povodom Dana srca upozorava kako svake dvije sekunde zbog srčanog oboljenja umre jedan čovjek. Čimbenici koji najviše povećavaju rizik od bolesti su pušenje, povišeni tlak i povišena razina kolesterola. Glavni među “ubojicama”, visok krvni tlak, koji izaziva i višak soli u prehrani, može povećati opasnost od bolesti srca 30-60 posto. Višak soli potiče srce da radi jače, a istodobno steže krvne žile, što povećava krvni tlak. Prema preporuci Ministarstva zdravstva, unos natrija ne bio smio iznositi više od 2,4 g na dan, što je otprilike 6 g soli, odnosno jedna vrhom puna žličica soli. No većina soli nalazi se skrivena u kupovnoj hrani, koju treba izbjegavati te dati prednost povrću i voću.

Oko 75 posto soli koja se unosi u organizam skrivena je u konzerviranoj ili brzoj hrani te suhomesnatim proizvodima. Stoga proučite deklaraciju proizvoda, savjetuju stručnjaci. Hrana s manje od 0,1 g natrija (0,25 g soli) na 100 g je optimalna.