Dok će voćke izmučiti i usporiti im rast, sunce, koje biljke posađene u travnju imaju čitavo vrijeme, idealno je za cvijeće. Toplije zore, tlo i zrak spasit će biljke koje bi mraz “pokosio”, dok će voćke spriječiti da ukopaju korijenje kako bi dovoljno ojačalo da ih opskrbi vodom i tijekom ljetnih žega. Za vrtlare koji nemaju vremena provoditi sate u vrtu, a htjeli bi uživati u cvijeću, idealan izbor je prkos. Puzačica koja naraste do 10 cm visine cvate crvenim, ružolikim cvatom. Iako je jednogodišnja biljka, baca toliko sjemena da ga je gotovo nemoguće iskorijeniti, čime je i zaslužio ime. Proljeće je idealno za sjetvu ili sadnju brojnog cvijeća, ali i grmova: magnolija će se vrlo lako primiti u proljeće. U prvoj godini tražit će nešto više brige poput zalijevanja, ali nakon toga sve što je potrebno obrezati ju prije zime.

Prije ikakvog proljetnog preobražaja vrta, prvo ga raščistite od otpalog lišća korova. Navodnjavati ga možete crijevom probušenom na mjestima uz bilje ili bocom čije grlo zabijete u zemlju

Kako biste privukli leptire posadite kadifu. Lako se prima i ima prekrasan kuglasti cvijet. Primamit će ih i iberis (ognjica, snježak), zahvalna trajnica koja uspijeva na kamenitom tlu, a cvate u gustim bijelim cvjetovima.

Brusnica se može saditi u ožujku ili travnju, a osim plodova, poznatih po ljekovitim svojstvima, cvate bijelim ili ružičastim cvatom. Grm naraste do 30 centimetara visine pa njime možete odijeliti stazicu ili dijelove vrta.

Čempresi uspijevaju u čitavoj Hrvatskoj, ne zahtijevaju previše brige te podnose raznolike uvjete poput suše ili hladnije klime. Osim što su zbog brzog rasta idealni kao ograda, zimzeleni grmovi istaknut će šarenilo drugog cvijeća u vrtu.