Uz redovito liječničko praćenje bolesti i stručno odobrenu terapiju, svakako si možete pomoći i odabirom fizičke aktivnosti te namirnica koje unosite.
Jedna od nedavno objavljenih studija tako pokazuje kako je svjetski popularna Mediteranska dijeta idealan tip prehrane za ljude oboljele od osteoporoze (iako su joj žene sklonije, obolijevaju i muškarci).
U istraživanju koje su vodili znanstvenici s talijanskog sveučilišta u Bologni pokazalo se kako se kod pacijenata koji su godinu dana pratili Mediteransku dijetu značajno smanjio gubitak koštane mase u kukovima u usporedbi s onima koji su jeli kao i prije.
Studija je uključila oko 1000 ispitanika u dobi od 65 do 79 godina iz Italije, Nizozemske, Poljske, Francuske i V. Britanije.
Ovaj tip prehrane uključuje maslinovo ulje, mnogo povrća tipičnog za mediteransko područje i ribe, umjerene količine bijelog mesa i potpuno izbacivanje hrane s umjetnim dodacima.
Sirova hrana i sunce: Saveznici u borbi za gušće i čvršće kosti
Osteoporoza češće nastupa kod mršavijih žena, onih koje su ranije ušle u menopauzu, koje puše, piju više alkohola i ne vježbaju. U zapadnim zemljama na gubitak koštane mase utječe i prevelik unos bjelančevina, navodi mr. sc. Marijan Erceg na portalu Ministarstva zdravlja.
Iako na osteoporozu značajno utječe genetsko naslijeđe, ali i prehrana u djetinjstvu, i u zrelim godinama možete je odgoditi te ublažiti.
Tijekom redovitog vježbanja kosti se počinju ponovno formirati, a posebno učinkovito je dizanje utega manje težine.
WHO: Osteoporoza jedna od 10 najčešćih bolesti na svijetu
Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) osteoporoza je jedna od 10 najčešćih bolesti na svijetu i neizlječiva je.
- S godinama rizik od obolijevanja raste - kaže njemački ortoped Andreas Kurth, dodajući da pogoršanje stanja mišića i kostiju kod ljudi općenito počinje oko četrdesete godine života.
Glavni parametar za dijagnozu osteoporoze je denzitometrijsko mjerenje gustoće kostiju kod kojega se mjeri odstupanje koštane gustoće u odnosu na vrijednosti zdrave i mlade populacije. Osim mjerenja gustoće kostiju za dijagnozu su važni i detaljna povijest bolesti te evidencija rizičnih faktora, a od koristi su i laboratorijski nalazi.
U rizične faktore spadaju dob veća od 50 godina, ulazak u menopauzu, konzumacija alkohola i kofeina u prevelikim količinama, pušenje, mala tjelesna težina, zloćudne bolesti, poremećaji prehrane te nedostatak fizičke aktivnosti.
U reproduktivno doba kada imaju normalnu količinu estrogena u krvi, žene su zaštićene od propadanja koštane mase, no to se stubokom mijenja nakon menopauze i naglog pada koncentracije estrogena. Tada počinje postupno i neizbježno smanjivanje koštane mase.
Mediteranska prehrana
Mediteranska prehrana obiluje svježim, sezonskim povrćem i voćem koje se, prema preporukama, konzumira do pet porcija na dan.
Namirnice specifične za mediteransku prehranu svakako su riba i morski plodovi, maslinovo ulje kao zamjena za zasićene masnoće, zeleno lisnato povrće, poput blitve i raštike, te raznoliko voće, poput grožđa, dinja, nara...
U mediteranskoj dijeti bitan je i način pripreme hrane. Riba se često kratko peče “na gradele” (na roštilju), kuhaju se riblje juhe i brudet, a najrjeđe se prži. Povrće se jede kuhano, “na lešo” i s dodatkom maslinova ulja. Riba bi trebala biti u najmanje tri obroka tjedno.
Primjer dnevnog jelovnika
Doručak: Jedna do dvije kriške integralnog kruha sa svježim sirom i paprika, za međuobrok grožđe.
Ručak: Juha, riba sa žara, blitva na lešo prelivena umakom od maslinova ulja i češnjaka, a između ručka i večere osladite se s nekoliko svježih smokvi.
Večera: Salata od mozzarelle, rajčice, bosiljka i maslinova ulja te kriška kukuruznog kruha.