Većina ljudi upoznata je s ovim pravilom - dovoljno je 5 sekundi da hrana bude na podu, a da bi se zarazila bakterijama i virusima s nje. Muškarci se posebno pridržavaju ovog pravila dok će žene puno češće nego oni pojesti hranu koja im je ispala.

No što znanost doista kaže na ovaj problem? Je li vrijeme od pet sekundi doista dovoljno da komadić hrane kontaminira s virusima i bakterijama? Može li se i dalje ta hrana svejedno jesti?

Profesor znanosti o hrani Paul Dawson proveo je istraživanje 2007. o ovoj temi. No mogli su ga pročitati samo pretplatnici časopisa Journal of Applied Microbiology i širokoj javnosti rezultati nisu bili poznati. 

Željeli su znati koliko bakterija u tom kratkom vremenu zahvati hranu. Stavili su bakteriju salmonele na pločice, tepih i parket. Pet minuta poslije bacili su komadić kruha i mortadele na pet, 30 i 60 sekundi. Potom su izmjerili količinu bakterija na hrani. Ponavljali su isti postupak svaka dva, četiri, osam i 24 sata.

Ispostavilo se da uopće nije bilo bitno koliko dugo je hrana bila na podu. Važnije od toga je bilo koliko je bakterija bilo na toj površini, a to se povećavalo s vremenom kako se bakterija razmnožavala, piše CNN.

Bitna je također i vrsta poda. Ako vam hrana padne na tepih, pokupit će manje bakterija nego ako padne na pločice ili parket. Kada su stavili salmonelu na tepih, samo 1 posto bakterije je prešlo na hranu. No ako je hrana bila pločicama ili na drvetu, na nju je prešlo 48 do 70 posto bakterije. 

Smije li se svejedno pojesti?

Do gotovo identičnih rezultata došla je i lanjska studija Sveučilišta Aston u Velikoj Britaniji. U njihovom istraživanju ljude je zanimalo i smiju li svejedno pojesti tu hranu što im je ispala. 

Sa sigurnosnog stajališta, ako imate milijune bakterija na površini, dovoljno je samo 0,1 posto bakterija da se zarazite. Neke vrste bakterija se jako brzo šire i potrebna je vrlo mala količina da se razbolite. Npr., samo 10 stanica izrazito virulentnog oblika E.coli dovoljno je da uzrokuje tešku bolest pa čak i smrt kod ljudi s lošim imunitetom. Ali šansa da će se ta bakterija naći na većini površina je vrlo mala. 

Nije važno samo je li hrana pala na pod, ističu stručnjaci, već i drugi mediji prijenosnici kao što su površine u kuhinji, sirova hrana te naše ruke i koža. Zato je važno da površine u kuhinji gdje se sirova hrana koristi uvijek bude pomno očišćena te da ruke perete često i temeljito. Također pripazite i na kašljanje i kihanje. 

Zato, sljedeći put kad vam hrana ispadne na pod - možete je pojesti. Vjerojatnost da ćete se razboliti je skoro nikakva. Ali ipak postoji.