Ako vino birate prema hrani, osnovna pravila govore da bijela vina odgovaraju uz ribu, piletinu, salate i tjesteninu. Uz crveno meso i jače sireve, kao i uz jaku i začinjenu hranu, preporučuju se crna vina. Ako odlučite da je upravo vino zvijezda večeri, tada treba odabrati hranu koja će okusima odgovarati vinu. Uz svježija vina poput portugisca ili terana, odgovaraju jela s kiselim kupusom. Uz suha lakša bijela vina jednostavna jela od ribe i mesa, a uz moćnija bijela vina treba poslužiti začinjeniju hranu. Odležana crna vina traže najbolje meso i zrele sireve. Suhi pjenušci su bolji aperitiv od žestokih pića. Vino ne valja ni hladiti ni grijati na brzinu. Treba ga držati u hladnom podrumu i zagrijati tako da se na vrijeme donese u prostoriju u kojoj će se služiti. Važno je točiti ga u odgovarajuće čaše. I crno i bijelo vino mogu biti suho, polusuho, poluslatko i slatko. Osim pjenušavih, tako postoje ojačana, aromatizirana i predikatna vina. Okusi i arome ovise o sorti groža, uzgoju, terminu berbe, te tehnologiji. PRAVILA SERVIRANJA VINA Vrsta vina koje ćete poslužiti ovisi o hrani uz koju ga servirate. Bijelo vino preporučuje se uz laganija jela, a uz jača ide crno. Prvo se poslužuju mlada, lagana vina pa se poslije prelazi na odležanija vina s jačom aromom. Suha vina služe se prije slađih. Pjenušci se služe vrlo hladni, ispod 5 stupnjeva Celzijevih, bijela na temperaturi od 7 do 11, a crna su najbolja između 14 i 18. Pri otvaranju vina prvo skinite zaštitnu kapicu. Vadičepom se ne smije čep probušiti skroz da trunje ne pada u vino. Šampanjac ne smije mućkati. Kad se otvara, jednom se rukom drži čep, a drugom lagano vrti boca kako bi se sačuvali mjehurići. Vino natočite najviše do polovice primjerene čaše. Pazite da pri točenju ne zaklanjate pogled na etiketu onome kome točite.