Učini li tvoj prijatelj nešto loše a da toga nije svjestan, tada ga je pristojno blago upozoriti čim ostanete nasamo. Ovo pravilo lijepog ponašanja, primjenjivo i danas, staro je punih 500 godina, a potječe iz “Knjižice o dobrom vladanju za dječake”, koju je sastavio nizozemski filozof Erazmo Roterdamski. On također savjetuje: “Nudi li te netko alkoholom, obećaj da ćeš pristati na njegov zahtjev nakon što odrasteš”, te daje detaljne upute kako elegantno obrisati nos. “Priručnik o društvenom i poslovnom ophođenju” tiskan 1880. godine u Velikoj Britaniji savjetuje: “Nikad se ne smij tuđoj nesreći. Ne prosljeđuj posuđene stvari bez dozvole vlasnika.  Ne budi suviše prisan s novim poznanikom jer ga to može uvrijediti. Ne pričaj previše o svojim postignućima. Moraš li proći između dvoje ljudi koji razgovaraju, ispričaj se”. A to pokazuje da lijepo ponašanje seže mnogo dalje od pravila o pristojnog ophođenja za stolom.

>>> Pozornost poznanika nemoj privlačiti dodirom. Obrati mu se riječima. U društvu ne odgovaraj na pitanja postavljena drugima. Nemoj zuriti u tuđe ožiljke ili tjelesna oštećenja. Ne otvaraj privatna pisma naslovljena na drugoga. Uvijek vrati posuđeni novac - pravila su priručnika iz 1800. godine. 

>>> Prvi bonton kaže: želiš li jesti bučno, idi u planinu
Prvi bonton sastavljen je u Kini prije 2000 godina: “Ako netko u tvom društvu beskrajno mnogo govori, ne pokazuj dosadu, ali najavi prezir. Drugi put ga izbjegavaj”. “Dok jedeš, jedi tako da slijepci oko tebe ne znaju da jedeš. Želiš li jesti bučno, pođi u planinu i ne vraćaj se među ljude”, nalaže bonton.

>>> Pučki uljudnik, knjiga Nikole Šimića izdana u Zadru u 19. st. savjetuje: “Ne nećkaj se ako te nečim nude, a ako ih je više za tvojim stolom, ne navaljuj čestim nuđenjem, niti na silu komu što stiskaj u pladanj. Nije lijepo, pa makar i u šali kazati: 'Jedi, nisi kod kuće da patiš’, jer bi se netko mogao uvrijediti.”