Većina zemlja vratila se na zimsko računanje vremena, također poznato kao standardno vrijeme. Sljedećih šest mjeseci ranije će padati mrak, ali će ujutro biti više svjetla za odlazak na posao ili u školu.
POGLEDAJTE VIDEO:
I dok zimsko računanje vremena donosi sat dodatnog sna, u ožujku će se satovi ponovno pomaknuti unaprijed na 'ljetno računanje vremena'.
Ali zar se to nije trebalo promijeniti? Što se dogodilo s idejom koja je kružila Europskom unijom prije nekoliko godina da više nema sezonskih promjena vremena?
Europska komisija je 2018. godine pokrenula javno savjetovanje pitajući ljude što misle o ukidanju promjene vremena. Bilo je to najuspješnije savjetovanje EU ikada: sudjelovalo je 4,6 milijuna ljudi. Većina se izjasnila da želi ukinuti pomicanje sata svakih šest mjeseci. Zapravo 84 posto se složilo s ukidanjem.
Negativni utjecaji na zdravlje, uključujući poremećaj sna, ušteda energije i povećanje broja prometnih nesreća bili su najčešći razlozi za opravdavanje ideje.
Na temelju toga, Komisija je 2018. godine predložila zakon za ukidanje sezonskih promjena sata. To su morali odobriti Europski parlament i nacionalne vlade zastupljene u Vijeću EU-a. Europski parlament 2019. podržao je prijedlog sugerirajući da bi se pomicanje sata trebalo ukinuti 2021. godine.
Ali, vlade EU nisu mogle pronaći dogovor. Treba li ljetno ili zimsko računanje vremena postati norma? Kako koordinirati promjenu među susjednim zemljama da se izbjegne šarenilo različitih vremenskih zona? Tko bi imao najviše koristi?
Brexit i pandemija također su odgodile konačnu odluku. Budući da Engleska napustila Europsku uniju, nije sigurno da će slijediti nova pravila EU-a, a ukidanje promjene vremena ostavilo bi Republiku Irsku i Sjevernu Irsku u različitim vremenskim zonama pola godine.
U nekim zemljama, kao Cipru, Grčkoj i Malti, ideja o ukidanju pomicanja sata je naišla na slabu potporu. Posljednji put kada se o tome raspravljalo u Vijeću EU-a bilo je to u prosincu 2019. Zemlje su tada pozvale Europsku komisiju da napravi “procjenu učinka” prijedloga prije nego što donese odluku. Zatim je nastupio Covid-19 i pandemija je odgodila raspravu.
Zašto se pomiče sat?
Promjena vremena, koju je prihvatilo oko 70 zemalja, ima dugu povijest. Ljetno računanje vremena uvedeno je u nekoliko zemalja, uključujući Njemačku, Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo, tijekom Prvog svjetskog rata kako bi se uštedjela energija odgađanjem paljenja svjetla navečer.
Odluka je napuštena nakon rata, ali je ponovno oživljena 1970-ih kada je nastupila naftna kriza. Italija je uvela ljetno računanje vremena 1966., Grčka 1971., Velika Britanija i Irska 1972., Španjolska 1974. i Francuska 1976.
Od 2001. direktiva EU-a obvezuje zemlje članice EU-a da zadnje nedjelje ožujka pomiču kazaljku za jedan sat unaprijed, a zadnje nedjelje listopada unatrag. Ranije u 1990-ima zemlje su mijenjale vrijeme na različite datume.
Ušteda energije?
Nekoliko je procjena pokazalo da su koristi 'marginalne'. Jedna studija procjenjuje uštedu energije između 0,5 posto i 2,5 posto, također ovisno o zemljopisnim, klimatskim, gospodarskim i kulturnim čimbenicima zemlje.
Općenito, čini se da južne zemlje imaju najveće koristi, iako su dobici potencijalno smanjeni tehnološkim napretkom, kao što su energetski učinkoviti uređaji. Drugim riječima, ne postoji samo jedan faktor koji treba uzeti u obzir i rezultati postignuti u nekim zemljama ne moraju se nužno odnositi i na druge.
Što je sljedeće?
Rasprava o sezonskim promjenama vremena nedavno je ponovno oživljena zbog energetske krize. U ožujku je Senat SAD-a donio prijedlog zakona o trajnom ljetnom računanju vremena od sljedeće godine. Bilo je nagađanja da bi se rasprava mogla nastaviti i u EU, ali glasnogovornik Vijeća EU-a rekao je za da nema ništa novo na dnevnom redu.
- Vijeće još nije formiralo svoje stajalište o prijedlogu Komisije. Zemlja koja predsjeda odlučuje koji će se prijedlozi staviti na dnevni red Vijeća. Ovaj prijedlog nije dio radnog programa trenutnog češkog predsjedništva - naglasio je glasnogovornik Vijeća EU-a.
Ne zna se ni hoće li ga u svoj program rada uvrstiti i zemlja koja sljedeći semestar predsjeda Europskom unijom, Švedska. Stoga se može pretpostaviti da će Europljani još neko vrijeme pomicati sat, piše The Local.