Hrvati su po potrošnji antibiotika na 6. mjestu Europske unije (2021.), uz vidljiv trend pada potrošnje u posljednjih 10 godina. Posljednje desetljeće bilježi pad u svim državama članicama osim u Bugarskoj, Grčkoj, Rumunjskoj, Cipru i Španjolskoj.
POGLEDAJTE VIDEO:
Svjesnost o antibioticima i antimikrobnim lijekovima je važna kako bi se poboljšala svijest i razumijevanje antimikrobne rezistencije.
Što je antimikrobna rezistencija?
Antimikrobna rezistencija (AMR) javlja se kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti više ne reagiraju učinkovito na lijekove. Ona otežava liječenje infekcija i povećava rizik od širenja bolesti, nastanka teške bolesti i smrti, donosi HZJZ.
Otpornost na antibiotike je sve ozbiljniji javnozdravstveni problem u Europi. Prema provedenim istraživanjima procijenjeno je oko 1,27 milijuna smrti u 2019. nastalih uslijed antimikrobne rezistencije kod bakterija.
Šest vodećih uzročnika smrti povezanih s antimikrobnom rezistencijom su višestruko otporne bakterije - Escherichia coli, Staphylococcus aureus, Klebsiella pneumoniae, Streptococcus pneumoniae, Acinetobacter baumannii i Pseudomonas aeruginosa.
Podaci iz Europske mreže za nadzor antimikrobne rezistencije (EARS-Net) pokazuju da postoji gradijent sjever-jug, s niskom stopom rezistencije u skandinavskim zemljama i Nizozemskoj koji općenito manje koriste antibiotike, i u južnoj Europi s višom stopom rezistencije koji koriste više antibiotika.
Problem ove rezistencije je opisan kao tiha pandemija. To rezultira milijunima suvišnih smrti i povećanjem troškova zdravstvene skrbi, gubitka života životinja, koji se reflektiraju na smanjenje proizvodnje hrane.
Svjetska banka je procijenila da bi globalno gospodarstvo do 2050. moglo izgubiti gotovo 4% godišnjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP) ako se AMR ne riješi, pri čemu su gubitci još veći u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Ova situacija mogla bi gurnuti do 28 milijuna ljudi, većinom u zemljama u razvoju, u siromaštvo do 2050. Bakterije otporne na antibiotike predstavljaju opasnost za sve jer uzrokuju infekcije koje je teško liječiti.
Uzimate li antibiotike često i nepravilno, pridonosite povećanju broja bakterija otpornih na antibiotike, što je jedan od najhitnijih zdravstvenih problema u svijetu.
Što učiniti kao pojedinac, a što kao zajednica?
Edukacija građana je bitan čimbenik u racionalizaciji potrošnje antibiotika s obzirom na to da su mnogi građani skloni samoinicijativnom uzimanju antibiotika, a da pri tome nisu svjesni koliku štetu nanose umanjujući djelotvornost lijekova onda kada su im zbilja potrebni.
Europska Unija apelira na sve zemlje članice da provode intenzivnu javnu kampanju za racionalizacijom uporabe antibiotika te se tome priključila i Hrvatska. Oko 90% antibiotika se troši izvan bolnica s tim da se njih oko 75% troši za infekcije dišnih puteva koje su najčešće uzrokovane virusima i davanje antibiotika pri takvim indikacijama ne pomaže izlječenju.
Glavna odgovornost kreće od vas samih, a onda i od zajednice na svim razinama koja daje smjernice ponašanja u korištenju antimikrobnih lijekova u humanom, animalnom i biljnom sektoru. Samoliječenje nije odgovorna primjena antibiotika.
Redovito perite ruke i ruke svoje djece, na primjer nakon kihanja ili kašljanja, prije dodirivanja drugih stvari ili ljudi. Ne uzimajte lijekove bez prethodne konzultacije s liječnikom koristeći zaostale antibiotike od prijašnjih tretmana. Pogrešna ili nepravilna uporaba lijekova može uzrokovati da bakterije postanu otporne na buduće liječenje infekcija. Antibiotici neće djelovati u slučaju prehlade ili gripe. Prije uzimanja antibiotika uvijek potražite savjet liječnika.
POGLEDAJTE VIDEO: POLICAJCI SU NAJBOLJI U HVATANJU LAŽLJIVACA