Voda koju pijete stara je 30.000 godina, priča turistička vodička Andreja Mičuda, koja nas provodi starim rimskim cestama grada Varaždinske Toplice. Dok gledamo u izvore termalne vode, kraj nas prolazi legija Rimljana te prekrasne mlade nimfe. Naime, gradom se održava Aquafest, trodnevni festival u znaku antike, za vrijeme kojeg se građani, ali i turisti i novinari, sjate u Varaždinske Toplice. Festival je dobio ime po prvim stanovnicima grada, plemenu Jasi (Topličani), a upravo Rimljani su naselju dali prvo poznato ime Aqua Lasae.
POGLEDAJTE VIDEO:
Aquafest - dani kada gradom šetaju nimfe i legionari
- Ova atraktivna i jedinstvena manifestacija oživljava povijest grada koji je poznat po ljekovitoj termalnoj vodi i zdravstvenom turizmu - rekla nam je zamjenica župana Silvija Zagorec.
Festival je otvoren u petak, stručnim skupom naziva Termalna voda - jučer, danas, sutra. Gostovali su čelni ljudi grada i županije, bolnica i drugih toplica, ali i predstavnici ministarstva zdravstva i turizma.
Predstavili su planove za izgradnju ili obnovu više hrvatskih toplica, ali posebno kompleksa Minerva. Hotel naše mladosti, kako ga nazivaju prisutni, planiraju ponovno renovirati. Radit će se i na vanjskim i na unutarnjim bazenima i na poboljšanju interijera, uređenju trga, soba, kupaonica i kanalizacije.
- Varaždinske Toplice vraćaju se korijenima kontinentalnog turizma, odnosno tamo gdje su nekad bile, uz vrhunsku ponudu i više manifestacija, a turističku ponudu će pojačati uređenjem hotela Minerva - istaknula je gradonačelnica Dragica Ratković.
I ona sama pridružila se povorci Rimljana. Obučeni u svoje stare odore i šljemove, uz pratnju nimfi, zapalili su baklje i prošetali ulicama do antičkog lokaliteta. Tamo su brojnim okupljenima pokazali kako je to nekoć izgledao, kako su se borili te koje su sve formacije Rimljani koristili da bi bili jedna od najuspješnijih vojski u povijesti.
Putevima rimskih legionara
- Ovaj kraj je uključen u čak tri rute kulturnog turizma. To je ova ruta rimskih careva, zatim ruta termalnih gradova te ruta crkvi Svetog Martina - priča nam ravnateljica muzeja Spomenka Vlahović.
U nedjelju su Topličani trčali utrku na tri dionice, Centuriju (4km), Kohortu (9,8km) i Legiju (20,8km) prekrasnim šumskim stazama. Ostatak Aquafesta obilježile su razne radionice, predstave za one najmlađe, piano koncert Zvjezdana Ružića, gladijatorski show, žongliranje s vatrom...
Preko puta ulaza u arheološko nalazište organizirali su i pravljenje tradicionalnog kotlića za gurmane.
Saznali smo i koja je tajna receptura dobrog kotlića.
- Svima koji se prijave naglasimo koji sastojci definitivno ne smiju ići u antički kotlić. Ne ide krumpir, kojeg tada definitivno nije bilo i moderni začini, kojih tada naravno isto nije bilo. I napišemo što se preporučuje - vino, ružmarin, med... Meso ove godine je isključivo divljač koja se lovi tu u našim šumama. Uvijek je pravljenje kotlića kod nas natjecateljskog karaktera, malo smo stali s tim u vrijeme korone, ali drago mi je da smo sada nastavili - ispričala nam je Lana Husnjak, direktorica TZ-a.
Posebno živopisno bilo je predavanje Kristijana Petrovića o vilama i nimfama. One su jako značajne za ovaj kraj. Obdarene čarobnim moćima, neobične ljepote, tajanstvene, nestvarne - vile ili nimfe, kako su ova mitološka bića nazivali Rimljani, utkane su u svaki komad relikta koji su kulturni stručnjaci i arheolozi pronašli u Varaždinskim Toplicama. Smatrane su zaštitnicama izvora vode. Njima u čast su ovog vikenda djevojke odjevene kao nimfe prinijele žrtvu Božici Dijani Luni kod bazena termalne vode.
U njemu temperature dosežu i do 58°C te se često diže para, što daje posebnu dozu mističnosti i prekrasan je prizor za sve koji odluče navečer prošetati lokalitetom. Ova priča temelji se na stvarnom nalasku kipa Božice Dijane Lune koji je prije nekoliko godina pronađen na tom području.
Povijest Varaždinskih Toplica
Rimski kupališno-lječilišni kompleks bio je iznimno poznat u svijetu zbog kvalitete termalne vode i njezine ljekovitosti. Voda izvire na dubini od gotovo 2 kilometra. Na tom mjestu su Rimljani odlučili izgraditi naselje Aquae Iasae, napraviti svoje lječilište i hramove Junoni, Jupiteru i Minervi.
FOTO Ovo su šute i prališća. Iz njih neprekidno teče čista termalna voda.
Na arheološkom nalazištu pronađeni su brojni kipovi i nakit, a sve je posvećeno polubožanskim nimfama, djevojkama iznimne ljepote. Osobito su štovane lokalne nimfe (Nimfae Lasae). Elementi drugih religija isprepletali su se s rimskim te su Rimljani preuzimali i druga božanstva koja su im se svidjela (egipatska, grčka...).
Moderno kupališno lječilište u Varaždinskim Toplicama utemeljeno je 1. svibnja 1820. godine. U samo par godina Toplice su imale tri kupališna hotela, četiri zgrade termalnih kupelji, veliki par, aleje, doktore... Potom su početkom 20. stoljeća došle su na glas kao kvalitetno termalno lječilište i taj ih je glas pratio desecima godina. Tada se otvorio i hotel Josipova kupelj i to je bio vrhunac turizma u tom kraju uz bogat kulturni i društveni život. tijekom Drugog svjetskog rata stradalo je kupalište i hotel je potpuno stradao u požaru, a potom je do temelja srušen i zatrpan.
Lječilišta i spa odmor za tijelo i dušu
Nedavno je otvoren luksuzni hotel Bernarda s četiri zvjezdice i wellnessom, što je značajno obogatilo ponudu ovoga mjesta. Otvorila ga je poznata varaždinska poduzetnica Bernarda Cecelja. Ona je svoju poslovnu priču započela u kompaniji za proizvodnju madraca, kreveta i opreme za spavanje, a danas ima preko 200 zaposlenih.
- Gospođa Cecelja je prije nekoliko godina odlučila napraviti hotel, kao investitorica i Topličanka, jer je htjela vratiti sjaj Toplicama. I tako je krenula priča da je gospođa kupila nekoliko starih kuća u centru. Dogovorila je financijsku konstrukciju i počela je priča o ideji tog hotela. Cijeli hotel je naslonjen na antičku tradiciju arhitekture. Pokušali smo iskoristiti svo staro kamenje koje je ona imala kad su se rušile te stare kuće, odnosno to je ohlađena sumporna termalna voda u kamenu. On je nazad ugrađen u hotel. Kad pogledate hotel, svaki njegov dio priča priču o termalnoj vodi. Za potrebe hotele provučen je posebni vod termalne vode tako da se termalna voda u hotelu puni također iz antičkog nalazišta. Voda ulazi prirodnim putem u rimski bazen. Takav tip bazena imaju samo dva mjesta u svijetu. Mi i jedan u engleskom lječilištu - ispričala nam je ravnateljica Zavičajnog muzeja.
- Specifično je to po tome što sad imamo bazen upravo onakav kakav su ga Rimljani imali i voda se puni na upravo onakav način, kroz geološke slojeve, i hladi na isti način, kao i u doba Rima. Vi imate infrastrukturu antike koja vam funkcionira i u današnjem dobu. I koja osim toga se veže na modernu spa-wellness strukturu. Pacijenti koji dolaze u hotel Bernarda tako dobivaju istu njegu kao i oni u Specijalnoj bolnici. Voda je dobivena na koncesiju od strane RH. Ima je dovoljno za oba sustava - dalje navodi Vlahović.
Što se tiče dizajna hotela, razrađena je tema bogova i mitova.
FOTO: Sve sobe su ručno oslikane simbolima antike
Rimska masaža
U Toplicama se nudi i originalna rimska masaža, ona je zasnovana na tradiciji rimskih terma uz korištenje eteričnih ulja, koja se koriste zagrijana u posebnim posudicama. Ulja koja se koriste u tretmanu su kamilica, ružmarin i lavanda, pričaju nam u Wellness centru. Rimljani su nanosili sitan pijesak kako bi se odstranile odumrle ili oštećene stanice s površinskog sloja kože, što bi danas nazivali pilingom. Koža se ispirala ljekovitim sapunom, također s mirisnim biljem.
Biodinamička prehrana i termalna voda
Gastronomska ponuda je neizostavan dio ove priče. U sklopu hotela Bernarda, djeluje i restoran koji je potpuno biodinamički. Radi se sa starim izvornim sortama namirnica u kojima je sačuvana sva punoća boje, mirisa i okusa. Vrhunske namirnice i maštovite slastice su 'forte' ovog restorana, priča nam konobarica.
- Imamo ribnjake i imamo svoje voće i povrće. Restoran je skroz biodinamički. Sve od brašna nadalje. Sve što ćete ovdje pojesti, sve sami proizvedemo. Ovaj restoran postoji od 2017., a ja sam tu prvi kuhar. Prije tog sam radio u restoranima u Njemačkoj. Sad je nedavno i hotel otvoren - priča nam glavni kuhar koji je jako strastven u svom poslu.
- Jelovnike pomno smišljam uz dogovor sa svojim timom i vlasnicima. Sezonski ih mijenjamo, ovisi o tome što se trenutno sadi. Sve je full domaće i to jako puno utječe na okus hrane. Najviše volim kombinirati par komponenti i takva jela volim - priča dalje chef Ivo Dubravac. On je, naime, tako nastavio obiteljsku tradiciju svojih baka koje su bile kuharice.
Posjetili smo i pizzeriju Bernarda koja radi pizze s termalnom vodom.
- Napravili smo patent za tijesto s termalnom vodom. Tijesto fermentira do 96 sati. Imamo poseban princip rada. I kolega i ja smo osvajali nagrade na međunarodnim i svjetskim natjecanjima - priča nam Varaždinac Mario Presečki, koji slovi za najboljeg pizza majstora u Hrvatskoj.
- Svi sastojci su nam iz Napulja u Italiji. Ova voda nema toliko klora u sebi. Natočimo termalnu vodu iz izvora pa je ohladimo i zamijesimo. Tijesto je zbog toga jako mekano - kaže picajol i dodaje da je najbolju pizzu u životu pojeo u Italiji.
- Kad se škarama odreže rub naše pizze, tu se mora vidjeti glutenska mrežica. Mnogi misle da je pizzu lako napraviti, ali nije. Ja sam već 20 godina u ovom poslu. Potrebno je puno edukacije i rada - zaključuje Presečki.
U kojem smjeru idu Varaždinske Toplice?
Kako tvrdi direktorica Husnjak, u novije vrijeme pokreću se razni kulturni sadržaji kao što su izložbe, koncerti, obnova običaja vezanih uz rimsku kulturu.
- Stvaranje dodatnog sadržaja, uz zdravstveni turizam, trebalo bi temeljiti na kulturno-povijesnoj baštini, oko koje je zapravo nastala turistička destinacija i razvijala se do danas. Kombiniranje umjetnosti i zabave s prirodnom i društvenom baštinom vratit će toplicama stari sjaj- rekla nam je slično i vodička Mičuda.
Husnjak kaže kako je fokus na lječilišno-zdravstvena rekreaciji, obiteljskom turizmu, gastronomiji i sportskom sadržaju. Varaždinske Toplice se tako zadnjih godina sve više razvijaju u turističko-kulturnu i zdravstveno-lječilišnu destinaciju i polako vraćaju prestižni status kakav su nekoć imale.