U kolovozu je Vlada Republike Hrvatske najavila korigiranje poreza na šećer u sokovima, koji se više ne bi oporezivao s 40 kuna na sto litara nego ovisno o postotku šećera u tim pićima.
POGLEDAJTE VIDEO (hrana koju ne treba jesti prije spavanja):
- Porez misle primijeniti na osvježavajuća bezalkoholna pića (soft drink) u koje je dodan šećer. To su pića koja sadrže do 11 posto dodanog šećera, aromu, bojila, moguće malo voćnog soka, s CO2 ili bez njega, a mogu biti i instant (u prahu). Kako ne postoji pravilnik koji bi definirao što su osvježavajuća bezalkoholna pića, dolazimo do prve prepreke razumijevanja - rekao je dipl. ing. Marijan Katalenić, stručnjak za kvalitetu i sigurnost hrane za Liječničke novine. Dodaje da iz prijedloga nije jasno jesu li u primjenu poreza uključeni sirupi (koji sadrže oko 60 posto šećera) za pripravu osvježavajućih bezalkoholnih pića i jesu li i drugi sirupi s dodanom voćnom bazom isto tako na meti poreza.
Osim toga, kaže, postoji skupina nektara koji nisu svrstani u kategoriju osvježavajućih bezalkoholnih pića nego u kategoriju voćnih sokova i nektara. U nektare je dopušteno dodavati šećer, a i nektari i voćni sokovi imaju količinu šećera do 11 posto.
Upravo to selektivno nerazumijevanje problema povlači za sobom niz pitanja o pravednosti primjene poreza.
- Naime, organizam ne raspoznaje dodane od prirodnih šećera nego ih metabolizira kako stigne. Malo se muči s dodanim šećerima, ali u konačnici i dodani šećer i prirodni šećeri završavaju jednako. Neka ispitivanja dokazuju da nema metaboličkih razlika između osvježavajućih bezalkoholnih pića, nektara i voćnih sokova. Ako se piju u većim količinama, organizam će na oba reagirati jednako - debljat će se sa svim posljedicama koje debljina nosi - pojašnjava biotehnolog.
Za sada je dodani porez fokusiran samo na šećer u sokovima te su druga pića, slatkiši i hrana izostavljeni.
- Teško da se može očekivati sveobuhvatno rješenje bez javne rasprave i sudjelovanja stručnjaka te, posebno, industrije. Tko poznaje način rada industrije zna da se sve odluke donose za razdoblje od dvije godine i da se svaka promjena u opterećivanju proizvodnje može negativno odraziti na likvidnost industrije, a time i na radna mjesta - komentira.
Zemlje koje su uvele ove poreze, nastavlja stručnjak, nemaju spektakularne učinke, a neke su države odustale ubrzo nakon uvođenja poreza jer je negativan financijski učinak bio vrlo brzo vidljiv i poništio je pristup koji bi rezultirao zdravstvenim učinkom.
- Taj se problem može riješiti nepopularnom mjerom uvođenja većih zdravstvenih davanja za ljude koji se ne brinu za svoje zdravlje. To mora biti njihov, a ne problem svih nas - kaže dodajući da treba pohvaliti pristup Ministarstva financija da se pitanje zdravlja poveže s hranom koja se jede i njezinim posljedicama na zdravlje.
Rad autorske skupine, kaže biotehnolog, objavljen u časopisu International Journal of Epidemiology navodi da je debljina dvostruko veći rizik za rak bubrega, jajnika, maternice i adenokarcinom jednjaka, a četiri puta veći rizik za rak gušterače i debelog crijeva. U tom epidemiološkom istraživanju jasna je povezanost hrane, pretilosti i najtežih bolesti. Upravo te bolesti opterećuju i zdravstveni sustav. Dakle, jasan je razlog uvođenja poreza, rekao je Katalenić.
Smatra da bi trebalo poduzeti i neke druge mjere.
- Prva je edukacija svih uzrasta o ispravnoj prehrani i suzbijanje mitova kao što je ‘tako su jeli naši stari’, zato što je danas način života drukčiji. Treba naučiti naciju da je debljina bolest koja nastaje nebrigom, neselektivnim prežderavanjem, ali i zbog nekih drugih čimbenika koji se moraju liječiti. Osim toga mora se upozoriti i na druge prekursore pretilosti, kao što su zasićene masnoće, loš balans hranjivih sastojaka u hrani kao i prevelika količina hrane koja se jede. U Hrvatskoj postoje ljudski kapaciteti i znanja na području prehrane koji bi taj akcijski plan ostvarili. Oni se nalaze u zavodima za javno zdravstvo, fakultetima, ali i kod privatnika koji se bave savjetima u pogledu prehrane. Već se provode akcije koje podržava Ministarstvo poljoprivrede s ciljem smanjivanja šećera u hrani, ali su mlake i bez učinka - kazao je Katalenić.
Postavlja se pitanje hoće li povećanje poreza na određene sokove pridonijeti boljem zdravstvenom stanju nacije, osobito djece.
- Iz svega navedenoga jasno je da neće, a posebno ne u djece. Djecu hrane roditelji, bake i djedovi, pa ako oni nisu svjesni posljedica, teško je vjerovati u uspjeh. Jedina je pravedna, ali nepopularna mjera, koja bi mogla pomoći zdravstvenom sustavu, da se nakon svih provedenih akcija edukacije populacije uvede selektivno plaćanje zdravstvenih doprinosa za ljude koji imaju povećanu tjelesnu masu ili koji su pretili, i to dok još nisu bolesni. Tako bi sve bilo svedeno na zdravog pojedinca koji je svjesno zanemario brigu o svojem zdravlju - zaključio je.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: