Istraživanje, koje je objavljeno u časopisu Science, a koje je vodila psihologinja za životinje Alexandra Rosati sa Sveučilišta Michigan pruža prvi dokaz da životinje iskazuju društvenu selektivnost povezanu s godinama i moglo bi nam pomoći da bolje razumijemo zašto se ljudi tako ponašaju.
Autori studije imali su na raspolaganju podatke iz 78.000 sati promatranja majmuna u nacionalnom parku Kibale u Ugandi od 1995. do 2016. godine.
Proučavali su socijalne interakcije među 21 muškom čimpanzom u dobi od 15 do 58 godina.
POGLEDAJTE VIDEO (važnost prijateljstva):
Mužjaci su izabrani zato što za života ostaju u zajednici u kojoj su rođeni, dok se većina ženki rasprši u nove skupine kad postanu seksualno zrele.
Osim što su ljudima najbliži rođaci, čimpanze su idealna vrsta za usporedbu s ljudima jer dugo žive, nekad i preko 60 godina, a imaju i velik izbor kada je posrijedi sklapanje novih prijateljstava.
U svijetu čimpanzi prijatelji češkaju jedan drugoga, zajedno love i jedu plijen, kolektivno patroliraju granicama svojeg teritorija i stvaraju saveze unutar zajednice.
Kako bi proučili sklonosti jednih prema drugima, znanstvenici su stvorili "indeks povezanosti", utemeljen na bliskoj udaljenosti (manjoj od pet metara) među njima i usporedili to s odnosom prema ostalim članovima skupine.
Pritom su stvorili tri kategorije: blisko prijateljstvo, odnosno obostrano iskazivanje sklonosti, jednostrano prijateljstvo, kad samo jedna strana pokazuje sklonost i neprijateljstvo, kad sklonosti nema ni na jednoj strani.
Emocionalna zrelost
Po zaključcima studije, stariji mužjaci imali su znatno više iskrenih prijatelji nego mlađi, čija su prijateljstva često promjenljiva. Primjerice, 40-godišnji mužjak ima triput više pravih prijatelja od petnaestogodišnjeg.
Starije čimpanze provode više vremena same sa sobom nego mlađe, ali kad se odluče družiti čine to s društvenim partnerima koji smatraju važnima.
Znanstvenica Joan Silk s Državnog sveučilišta Arizona napisala je da studija pruža uvjerljive dokaze o tomu da se čimpanze tijekom procesa starenja u mnogočemu ponašaju poput ljudi, a takav obrazac možda postoji i u ostalih primata.
Teorija je da se ljudi, kako stare, više fokusiraju na svoje najtrajnije i najvažnije prijatelje umjesto da traže nove jer im s godinama raste spoznaja o osjećaju smrtnosti.
No kako čimpanze vjerojatno nisu sposobne za takvu perspektivu, Rosati i njezine kolege smatraju da možda u tomu ima i drugih faktora, poput smanjenja emocionalne reaktivnosti.
Čvrsta prijateljstva usto možda pomažu ostarjelim čimpanzama da nastave ugodno živjeti unatoč tomu što im slabe i zdravlje i socijalni status.