Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, visoki tlak ubojica je broj jedan suvremenog čovjeka, odnosno najodgovorniji je za najveći broj prijevremenih smrti u svijetu. Naravno, riječ je o neliječenoj arterijskoj hipertenziji, upozorava akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskoga kardiološkog društva. A povišeni arterijski tlak uzrokuje povećani rizik od srčanog i moždanog udara.
- Paradoksalno je da samo 50 posto hipertoničara ima osviještenu (potvrđenu) dijagnozu visokog tlaka. Od tih 50 posto tek se 50 posto liječi, a od onih koji se liječe samo 50 posto ima normalne vrijednosti arterijskog tlaka - pojašnjava akademik i dodaje kako je danas ovu bolest jednostavno dijagnosticirati i liječiti.
- Dijagnosticira se ponavljanim mjerenjima tlaka, što je vrlo jednostavna i jeftina metoda, a liječi nefarmakološkim mjerama koje uključuju redukciju soli u hrani, postizanje idealne tjelesne mase, redovito kretanje i nepušenje. Ako takve mjere nisu dovoljne, u slučaju blaže hipertenzije, nakon tri mjeseca se počinje s uzimanjem lijekova. A ako je riječ o težim stupnjevima hipertenzije, lijekove treba početi uzimati odmah te uvesti mjere zdravog življenja - ističe akademik Miličić.
Nedavno izdane Smjernice za liječenje hipertenzije preporučuju uzimanje tzv. kombiniranih fiksnih doza dvaju ili triju lijekova u jednoj tableti jer je dokazano da pacijenti u većoj mjeri doista uzimaju takvu terapiju, koja je mnogo komfornija nego uzimanje više tableta na dan.
U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti, koje uključuju koronarnu bolest srca, moždani udar i perifernu arterijsku bolest, na samom vrhu ljestvice smrtnosti, a od njih je 2017. godine umrlo 44 posto ukupno umrlih.
Analiza po spolu pokazuje da su kardiovaskularne bolesti uzrok smrti gotovo 49 posto žena i 39 posto muškaraca.
- U posljednjih 30-ak godina životni vijek se produljio za 10-ak godina. Za takvo produljenje života kardiologija je zaslužna 70 posto, a ostalo otpada na ostale dijelove medicine (analiza prof. Roberta Ferrarija, bivšeg predsjednika Europskoga kardiološkog društva).
No moram priznati i da raste shvaćanje građana o onome što kardiolozi stalno ponavljaju, a to je da se 70 posto kardiovaskularnih bolesti može spriječiti ili odgoditi do duboke starosti ako se pridržava mjera zdravog života, odnosno kardiovaskularne prevencije - pojašnjava dr. Miličić, koji je podatke iznio na prošlotjednom 12. Kongresu Hrvatskoga kardiološkog društva, najvećem znanstvenom medicinskom skupu u Hrvatskoj ove godine, na kojem su nastupili vodeći hrvatski i svjetski kardiolozi.
Ima nade: Smrtnost pala za 10 posto
Posljednjih desetak godina smrtnost od kardiovaskularnih bolesti smanjila se za više od deset posto. Za to su zaslužni moderna kardiološka intervencija i lijekovi, ali i bolja zdravstvena prosvijećenost građana, kaže dr. Davor Miličić.
TRI STUPNJA HIPERTENZIJE: Koje su vrijednosti za sistolički i dijastolički tlak, te preporuke koje vrijede:
STANJE TLAKA JE NORMALNO ako je sistolički tlak niži od 130, dijastolički niži od 85, a graničnim se smatraju vrijednosti 140/95. Ako izmjerite te vrijednosti, uvedite redovite kontrole tlaka svaka tri mjeseca.
PRVI STUPANJ HIPERTENZIJE podrazumijeva sistolički tlak između 140 i 159, a dijastolički tlak između 90 i 99. Ako vam liječnik izmjeri te vrijednosti, vjerojatno će vam preporučiti dijetu i kretanje te vas naručiti za kontrolu u roku od dva mjeseca. Ako dijeta i aktivnost ne daju rezultate, u idućoj kontroli mogli biste dobiti terapiju.
DRUGI STUPANJ HIPERTENZIJE podrazumijeva sistolički tlak između 160 i 179, a dijastolički između 100 i 109. U slučaju da mjerenje pokaže te vrijednosti, uz preporuke o novom načinu prehrane i više kretanja, liječnik će vjerojatno preporučiti kontrolu tlaka za mjesec dana. Ako dijeta i aktivnosti ne daju rezultate, moguće je da na idućoj kontroli dobijete terapiju.
TREĆI STUPANJ HIPERTENZIJE podrazumijeva sistolički tlak od 180 na više i dijastolički od 110 na više. Kod takvih vrijednosti preporučuju dodatne kontrole i suradnju s liječnicima specijalistima u roku od tjedan dana, kako bi isključili moguće posljedice visokog tlaka, odnosno srčanih ili kardiovaskularnih bolesti i promjena na krvnim žilama.
Opseg struka neka ne prelazi 102 cm kod muškarca i 88 cm kod žena
Iako se neki rađaju s određenim genetskim predispozicijama (primjerice dijabetes) koje podupiru razvoj srčane bolesti i moždanog udara, kod većine oboljelih bolest se javlja zbog kombinacije čimbenika kao što su nezdrava prehrana, manjak tjelesne aktivnosti i pušenje.
Što je veći broj rizičnih čimbenika, veći je i rizik da ćete razviti kardiovaskularnu bolest, naglašavaju stručnjaci.
- Iako težina nije neovisni čimbenik rizika za koronarnu ili cerebrovaskularnu bolest, potiče nastanak arterijske hipertenzije ili šećerne bolesti tipa 2. Budući da je kod muške populacije zbog mišićne mase ponekad teško postići normalan indeks tjelesne mase (normalan je do 25), treba se mjeriti i opseg struka koji pokazuje centripetalnu debljinu, koja je za razliku od tjelesne težine neovisni čimbenik rizika za srčanožilne bolesti. Uz normalnu tjelesnu težinu, opseg struka ne bi trebao prelaziti 102 cm kod muškarca i 88 cm kod žena - objašnjava kardiolog Dražen Šebetić.
Prof. dr. sc. prim. Nikša Drinković naglašava i da je pušenje jedan od glavnih kardiovaskularnih rizičnih faktora jer smanjuje HDL (dobar) kolesterol i ubrzava aterosklerotski proces.
- Pušači imaju gotovo dva puta veću vjerojatnost da dobiju infarkt srca nego nepušači - zaključuje.
Dr. Drinković: Kontrolirajte i šećer u krvi
Ne solite previše hranu, odreknite se gaziranih pića, a tlak mjerite jednom u dvije godine
Pridržavajte se zdrave prehrane
To je u principu mediteranska dijeta koja obiluje voćem i povrćem, uz manje mesa i uvijek nemasnog, više bijelog nego crvenog i 1-2 obroka ribe tjedno. Hrana treba biti manje slana, sadržavati cjelovite žitarice i orašaste plodove. Treba izbjegavati brzu gotovu hranu (pizza, hamburger), slatka i gazirana pića, a dopuštena, neškodljiva, količina alkohola je do 100 grama tjedno.
Održavajte poželjnu težinu
Indeks tjelesne mase (ITM) od 21 do 25 povezan je s najmanjim rizikom za smrt od srčanih bolest. Osobe s ITM-om 30 ili većim mogu očekivati kraći životni vijek pa ti muškarci u prosjeku žive kraće 4,2 godine, a žene 3,5 godina. Visok ITM povezan je s nizom bolesti, uključujući karcinom, bolesti srca, bolesti jetre, dijabetes i respiratorne bolesti. Smanjenje težine kod pretilih već za pet posto ima povoljan kardiovaskularni učinak.
Redovito provjeravajte zdravlje
Čovjekovo zdravlje je prvenstveno njegova odgovornost. Stoga su potrebne povremene redovite provjere kardiovaskularnih rizičnih faktora. Arterijski tlak treba provjeravati najmanje jednom u dvije godine, visina kolesterola se provjerava od 18. godine svakih pet godina, ali i češće kod mlađih članova obitelji ako postoji obiteljska anamneza infarkta. Šećer u krvi treba određivati svake tri godine kod starijih od 45 godina, no češće i kod pretilih ljudi s dijabetesom u obitelji.
Dr. Šebetić: Vježbanje mora biti životni stil
Ugasite TV i računalo te se pokrenite. Odluka o prestanku pušenja je teška, ali spašava život
Rekreirajte se svakodnevno
Treba vježbati minimalno 30 minuta na dan, a poželjno je jedan sat. Dakle, između 150 i 300 minuta tjedno. To ne treba shvaćati kao jednokratnu dijetu ili nešto što se radi mjesec dana pa se onda nastavlja dalje po starom, nego rekreativno vježbanje treba postati dio životnog stila. Ne morate odlaziti u teretanu jer postoje druge mogućnosti- satovi plesa, planinarenje, biciklizam, plivanje... Sjedenje pred TV-om zamijenite tim aktivnostima.
Odmah prestanite pušiti
Pretanete li pušiti, donijeli ste odluku kojom ćete s gotovo 100-postotnom sigurnošću odmah poboljšati zdravstveno stanje. Uz to, imat ćete i dugoročne pozitivne učinke na srčanožilno zdravlje i trajanje života jer se kardiovaskularni rizik pušača udvostručuje u odnosu na onaj nepušača. U borbi s pušenjem nema kompromisa: smanjit ću ili pušiti nekoliko cigareta na dan - postoje pušači i nepušači.
Liječenje postojećih bolesti
Bolujete li od bolesti koje su faktori rizika za nastanak bolesti srca, poput šećerne bolesti, povišenog tlaka, metaboličkog sindroma koji uključuje povišene krvne masnoće ili, primjerice, mokraćne kiseline, redovito se treba kontrolirati i liječiti ih. U početku liječenja svake od bolesti pacijenta se poziva na promjenu načina života i prehrane kako bi se postigla zadovoljavajuća kontrola bolesti, a to znači i faktora rizika - što je odlično.
Naši građani liječe se u Hrvatskoj
Hrvatsko kardiološko društvo prema općim ocjenama najaktivnije je i najuglednije medicinsko društvo u Hrvatskoj, a hrvatska kardiologija predstavlja perjanicu hrvatske medicine. Naime, i oni najsloženiji bolesnici liječe se u Hrvatskoj te praktički nijedan kardiološki bolesnik nema potrebe za liječenjem u inozemstvu.
1) Mreža intervencijskog zbrinjavanja akutnog infarkta miokarda jedna je od najboljih u svijetu - svi građani Republike Hrvatske imaju mogućnost hitnoga, intervencijskoga liječenja akutnog infarkta miokarda sukladno najsuvremenijim smjernicama. Uspješnost odnosno rezultati takvoga liječenja stekli su međunarodno priznanje i objavljeni su u nekima od vodećih medicinskih znanstvenih časopisa;
2) Hrvatska je jedna od vodećih zemalja u najsofisticiranijem dijelu kardiologije – liječenju uznapredovaloga zatajivanja srca. Program transplantacije, kako po broju presađivanja tako i po rezultatima preživljavanja može se mjeriti sa velikim svjetskim centrima izvrsnosti, a važno je naglasiti da se ove godine obilježava trideseta obljetnica transplantacije srca u Hrvatskoj te deseta obljetnica sustavnoga Programa mehaničke cirkulacijske potpore. KBC Zagreb Nacionalni je referentni centar za zatajivanje srca i transplantacijsku kardiologiju, a akademik Davor Miličić od rujna ove godine izabran je za predsjednika Europskoga odbora za transplantaciju srca i mehaničko srce;
3) U proteklih 10 godina Hrvatska je napravila revolucionaran preokret u intervencijskome liječenju srčanih aritmija, gdje je od europskoga začelja pretekla mnoge daleko razvijenije i bogatije europske zemlje, primjerice Austriju;
4) Hrvatska kardiologija snažno se priključila svjetskim trendovima koji impliciraju subspecijalističko bavljenje prirođenim bolestima srca odraslih i strukturnim bolesnima srca i aorte – unatoč financijskim teškoćama, zahvaljujući entuzijazmu hrvatskih kardiologa nove intervencijske metode uvode se u kliničku praksu, a riječ je o postupcima koji ne samo ublažavaju simptome i omogućavaju bolju kvalitetu života, već doslovce spašavaju živote;
5) Kardiologija raspolaže lijekovima koji također ne djeluju samo na ublažavanje simptoma nego spašavaju živote odnosno smanjuju smrtnost. Posljednjih godina, nakon određene stagnacije, suočavamo se s novim skupinama lijekova koji, poput intervencijskih zahvata, bitno poboljšavaju preživljavanje kardioloških bolesnika, a Hrvatsko kardiološko društvo svojim je proaktivnim djelovanjem zaslužno da su praktički svi takvi inovativni lijekovi registrirani i mogu se propisivati u Hrvatskoj;
6) Na kraju, ali ne manje važno, smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj u uvjerljivom je, postupnom opadanju.