Memorija Sylvie Hatzera (82) iz Velike Britanije bila je toliko loša da nije mogla prepoznati ni vlastitog sina Marka (50). Jednom prilikom je u bolnici, gdje su je smjestili zbog vlastite sigurnosti, optužila medicinske sestre da su je otele. Uglavnom, život ni njoj niti bližnjima nije bio lak. Demencija ju je totalno promijenila.
Ali, nakon što je prešla na prehranu mediteranskog stila, dogodilo se čudo. Njezin slučaj oporavka pamćenja toliko je fascinantan da je Alzheimer's Society (društvo za Alzheimerovu bolest) počelo dijeliti njezine recepte. Silvia je u prehranu, između ostalog, uključila brokulu, kelj, špinat, sjemenke suncokreta, zeleni čaj, zob, slatki krumpir, borovnice pa čak i tamnu čokoladu, prenosi The Sun.
Poseban način prehrane za nju je osmislio sin Mark nakon što je, kaže, doživio "najnižu točku svojeg života".
- Nije me prepoznala pa je nazvala policiju. Mislila je da je oteta - prisjetio se.
- Otkako su moj otac i brat umrli, majka i ja smo postali vrlo bliska mala obiteljska zajednica, a to što me više nije prepoznavala bilo je vrlo poražavajuće - nastavio je Mark.
Dodaje kako je s majkom znao ići posvuda i počeo se osjećati vrlo usamljeno otkako je počela gubiti pamćenje.
- Preko noći smo se pretvorili od sretne obitelji do one u krizi. Kada je napustila bolnicu razmislili smo o tome da proba alternativno liječenje umjesto propisanih lijekova. U nekim zemljama Alzheimerove bolesti gotovo da i nema zbog njihove prehrane. Svatko zna za ribu, ali tu su i borovnice, jagode, brazilski orašasti plodovi koji i imaju oblik mozga što nam daje do znanja da su i dobri za mozak - rekao je.
Inače, orasi su od davnina poznati kao hrana za mozak. Dobar su izvor omega-3 kiselina i imaju više antioksidansa, folne kiseline (vitamina B9) i vitamine E od ostalih orašastih plodova.
Napominje da u slučaju njegove majke to nije bilo čudo koje se dogodilo preko noći, ali nekoliko mjeseci nakon što joj je promijenio prehranu, sjećanja su joj se počela vraćati. Sjetila se rođendana, postala je opet ona kakva je bila prije dijagnoze - angažiranija, opreznija...
- Ljudi misle da kada jednom dođe do dijagnoze, da im je život došao kraju. Bit će loših i dobrih dana, i to ne mora biti kraj. Moja majka dobro izgleda za 82-godišnjakinju, izgleda deset godina mlađe. Oni koji ne znaju kroz što je sve prošla, nikada to ne bi mogli zaključiti kada je sad vide - dodao je Mark pa zagrlio svoju majku.
Simptomi Alzheimera i utjecaj na društvo
- Alzheimerova je demencija sindrom koji se pojavljuje kao posljedica Alzheimerove bolesti (neurodegenerativna bolest). Simptomi bolesti počinju postupno. Prvi i najizrazitiji simptom Alzheimerove bolesti je gubitak pamćenja, a nastavlja se psihičko i fizičko propadanje te nepokretnost i potpuna funkcionalna onesposobljenost osobe i njena ovisnost o tuđoj njezi i pomoći - objašnjavaju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i dodaju:
"Demencija je jedan od glavnih uzroka invalidnosti među starijim osobama diljem svijeta, s fizičkim, psihološkim, socijalnim i ekonomskim utjecajima na osobe koje boluju od demencije, ali i njihove obitelji, njegovatelje pa u konačnici i na cjelokupno društvo."
Kažu da, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, čak 47,5 milijuna ljudi u svijetu ima neki oblik demencije.
- Procjenjuje se da je u Europskoj uniji 6,4 milijuna osoba s takvim bolestima te da bi do 2050. godine broj mogao narasti i na više od 115 milijuna oboljelih u svijetu. Procjenjuje se da trenutno u Hrvatskoj ima oko 86 000 osoba s demencijom - dodaju u HZJZ-u.
Prevencija Alzheimerove bolesti
Da je prehrana kakvoj se okrenula Sylvia Hatzera odlična za mozak, slažu se i u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Kažu kako je veliki broj istraživanja potvrdio da je konzumiranje voća i povrća svaki dan odlično za prevenciju Alzheimerove bolesti.
- Preporučuju se i borovnice koje sadrže aktivne tvari, uključujući antocijanine koji pospješuju pamćenje i smanjuju razinu slobodnih radikala u tijelu. Folna kiselina također ima preventivni učinak, a najbolji joj je izvor zeleno lisnato povrće kao što su kelj, kupus i špinat. Kvasac i iznutrice su također dobri izvori folne kiseline. Istraživanja su pokazala da osobe koje najmanje tri puta tjedno jedu masnu ribu (losos, tuna ili sardine) imaju manji rizik od nastanka Alzheimerove bolesti - objasnili su u HZJZ-u i dodali:
"Preporučuje se mediteranski tip prehrane, koji se temelji na unosu velike količine voća, povrća, cjelovitih žitarica, ribe, puretine, piletine i malo crvenog mesa. Također, treba izbjegavati alkohol i pušenje, a svakodnevno se baviti tjelesnom aktivnošću najmanje 30 minuta dnevno u kontinuitetu.
Traume glave kao mogući rizični čimbenik za nastanak demencije treba prevenirati vezanjem pojasa u automobilu te nošenjem kacige prilikom vožnje bicikla. Mentalnu aktivnost možemo stimulirati čitanjem, rješavanjem zadataka, križaljki te što boljom i raznovrsnijom socijalnom aktivnošću odnosno druženjem."